Kako direktno utjecati na odmor

Zato je za mnoge od nas spavanje jedini period kada mehanizmi obnove rade. Ako si i tu oduzimamo lošim navikama, manjkom sna ili nerješavanjem uzroka lošeg spavanja, dugoročno će nam biti vrlo teško živjeti vitalnost i zdravlje.

Osim spavanja, na praktičnoj razini, na količinu odmora koju ćete dobiti od godišnjeg, možete direktno utjecati tako da značajno smanjite konzumaciju bilo kakvog sadržaja.

Naime, sve što konzumiramo, naše tijelo i psiha moraju obraditi.

Svaka informacija, razgovor, tema, čak i knjiga ili film, baš poput hrane prolaze kroz naš organizam. Tijelo i psiha ih obrađuju, dodjeljuju značenje, filtriraju, spremaju u pamćenje i procesuiraju reakcije koje su izazvali.

Ako vam je ovo preapstraktno, pozivam vas da pročitate nekoliko naslova na portalima s vijestima i promatrate kako vam tijelo reagira. Tu ćete primijetiti ne samo mentalne procese, već i fizičke, biokemijske reakcije koje te informacije izazivaju – osjetit ćete ih kao pritisak u grudima, grč u želucu, nemir i slično.

Čak i kad je sadržaj “ugodan”, kad nas inspirira, i tada dolazi do unutarnje obrade: uspoređivanja s vlastitim iskustvom, donošenja novih odluka… Znate onaj osjećaj kad čujete lijepu vijest pa kažete: „Nisam još ni svjestan/svjesna svega, treba mi da mi se slegne“? Ili kad provedete divan dan s prijateljima, ispunjeni ste i zadovoljni, ali i umorni? To je ta obrada informacija, iako su bile pozitivne.

Ako vam je poznat koncept posta od hrane, onda vam neće biti teško zamisliti i post od sadržaja.

Tek kada tijelo oslobodimo obaveze da probavlja hranu, može aktivirati mehanizme obnove, a s njima i stvarni odmor. Isto vrijedi i za sadržaj druge vrste.

Pripazite što i koliko konzumirate

Zato ovog ljeta pokušajte biti svjesni važnog preduvjeta za istinski odmor, a to je – nekonzumiranje. Budite pažljivi prema onome što ulazi u vaše tijelo i psihu – bilo da je riječ o hrani, piću, sadržaju na internetu, temama u razgovorima, radiju ili aktivnostima koje radite „na autopilotu“, nesvjesno.

Pokušajte barem nekoliko puta dnevno svjesno stvoriti prostor ničega oko sebe. Dovoljno je i samo nekoliko minuta ne raditi ništa, ne slušati ništa, ne planirati ništa. Samo biti i promatrati svoje okruženje.

Ako vam to zvuči zastrašujuće i pitate se: „Što da radim za to vrijeme?“, odgovor je – doslovno ništa. Prigrlite prazan prostor, tišinu, to „ništavilo“ i promatrajte što izranja.

Što ćete u tim trenucima zamijetiti, a inače ne biste? Možda pogled kroz prozor? Možda fotografiju na polici ili sliku na zidu u koju se nikad ne zagledate? Možda neki zvuk izvana ili valove koji kotrljaju kamenčiće?

Ljepota je u tome da ne radite ništa

U svakom slučaju, dok vi „nemate ništa za raditi“, vaše tijelo i psiha neće gubiti vrijeme. Zahvalno će iskoristiti priliku da, u napokon stvorenom prostoru, svojom obnavljajućom inteligencijom poprave što god mogu.

To je razlog zašto boravak u šumi, gledanje u plavetnilo horizonta ili u zvijezde na nas djeluje tako opuštajuće.

Kada prestanete konzumirati sadržaj, počinjete primjećivati svoje okruženje i sebe, kao i svoj unutarnji svijet. Počinje se događati stvaran kontakt sa sobom, a tu kreće regeneracija koju kasnije osjećate kao odmor.

Mnogi naši stari intuitivno su provodili vrijeme na ovakav način. Sjedeći ispod drveta ili na klupici, promatrajući vrt ili horizont. Lako je reći: „Da, nisu imali što drugo za raditi!“ no govorimo o vremenu kada su već postojali televizija, radio, novine i brojne obaveze. Možda su imali i druge mogućnosti, ali su iz razloga koji možda nisu mogli racionalno objasniti, birali ovakve trenutke dana.

Možda su u njima vidjeli nešto što mi danas, u vanjskoj i unutarnjoj buci, više ne možemo. Zato – probajte isto istražiti za sebe.

Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.