Search
Close this search box.

Kako ne upasti u vrtlog stresa nakon godišnjeg odmora

Foto: Unsplash
Autor: Ines Grubišić

Jedna metoda koja bi vas mogla spasiti novog ”burnouta”.

Većina nakon godišnjih odmora nažalost samo upadne u novi vrtlog obveza, bude natrag u realnosti preko noći i vrlo se brzo osjeća da opet ne može stati na loptu. Čak i ako imate neku svoju redovitu praksu za smirenje koja vas drži u centru ili ste ju možda napokon usvojili na odmoru, nerijetko upravo ona otpadne prva.

Kako onda uopće vjerovati da svakodnevicu možete staviti u kontrolu i kako primijeniti neku praksu?

Stručnjakinja Ines Grubišić donosi savjete kako lakše proći kroz te posebno stresne periode, kako bi bili podržani, pronašli potrebno vrijeme za napraviti pauzu i prekinuli taj zamah stresa koji vas nosi – što je od presudne važnosti.

Manje pauze, što češće

Za vrijeme dok se nalazite usred stresnog perioda, u kojemu ne nalazite način kako zastati i napraviti zaokret, pametno je što češće moguće prekidati taj adrenalin koji vas drži u akciji. To činite dolaskom u svoj centar, u trenutak sada i ovdje, da barem u tim minijaturnim pukotinama kroz dan budete prisutni i tako barem mrvicu oduzimate od brzine i snage te nemilosrdne bujice koja vas nosi.

Ono što vam treba i što vam je zapravo jedino i moguće je hrpa minijaturnih resetova. Makar bilo riječ o zastajanju na par sekundi, sekunda po sekunda na kraju dana rezultirat će time da je putanja vašeg dana bila bitno drugačija nego da te minijaturne resetove niste radili uopće.

Slijedi pet primjera kako to može izgledati u praksi, nešto što ćete sigurno moći primijeniti i u najstresnijem danu:

  • Što češće osjetite svoje fizičko tijelo

Što više puta u danu napravite kratko istezanje. To može biti doslovce i samo jedan jedini pokret nakon kojeg ćete nastaviti dalje. Samo jedno protezanje ruku iznad glave ili svjestan pretklon ili čučanj, kruženje glavom. Sve ovo će vašu pažnju dovesti u vaše fizičko tijelo. Također možete malo protrljati ili protapkati cijelo tijelo, od gležnjeva preko nogu, trupa, ruku i glave.

Osjećanje vlastitog fizičkog tijela uvijek dovodi do vraćanja pažnje na sadašnji trenutak i uzemljuje vas iz glave prepune misli.

  • Namjeran udah i izdah

Što češće u danu napravite jedan dubok udah i izdah, po mogućnosti zatvorenih očiju i s rukama na trbuhu i grudima ili u kombinaciji s protezanjem tijela. Također, ako provodite puno vremena u zatvorenom prostoru taj duboki udah i izdah možete učiniti uz otvoreni prozor ili na balkonu, pa se dodatno resetirati i promjenom u kvaliteti zraka koji ulazi u vaše tijelo te pogledom prema vanjskom okruženju.

Još jedan prijedlog je što češće kroz dan samo obraćati pažnju na to da dišete. Sidriti svoju pažnju na dah i pokrete trbuha i grudnog koša koji prate disanje.

  • Upotrijebite svoja osjetila

Zamrznite trenutak kao da radite ”screenshot”. Primijetite ono što vidite, što dodirujete kožom i pojedinim dijelovima tijela, što čujete, što mirišite i kakav je okus u ustima.

Odlična vježba je igra s osjetilima 5-4-3-2-1, u kojoj se par trenutaka usredotočujete na to da pronađete 5 stvari koje možete vidjeti, 4 stvari koje možete osjetiti, 3 stvari koje možete čuti, 2 stvari koje možete pomirisati (možete namjerno približiti neku stvar i istražiti kakav ima miris) i 1 stvar koju možete okusiti (također možete namjerno nešto zagristi i okusiti). I tako iznova.

  • Svjesno jedite

Ovaj prijedlog se nadovezuje na prethodnu točku. Koliko god ubrzano i stresno živjeli, prije ili kasnije nešto ćete pojesti i popiti. Makar to bio neki potpuni ”junk food” i makar jeli ili pili u hodu, vožnji ili uz kompjuter, ovi trenuci su vam prilika za prisutnost.

Uvijek možete pomirisati to što jedete prije nego zagrizete i možete na trenutak barem jedan zalogaj pojesti svjesno, obraćajući pažnju na teksturu, okus, pokrete jezika i donje vilice i slično. Na ovaj način, trenuci konzumacije hrane i pića mogu postati trenuci svjesnosti i stvarnog predaha.

  • Mini verzije meditacije

S obzirom na to da je u ovakvim fazama vrlo vjerojatno otpala vaša redovita meditacijska praksa (ako ju inače imate), pokušaji da joj se vratite onako kako biste željeli mogu biti preveliki zalogaji. Zato fokus stavite na to da napravite ono što možete. Upalite si vođenu meditaciju od 5 ili 10 minuta i odradite barem nju – na nesavršeni način, na nesavršenom mjestu i u nesavršenim uvjetima. Pravilo ”bolje išta nego ništa” ovdje zlata vrijedi i čini ogromnu razliku.

Dvije ovakve mini meditacije (audio vođene i na hrvatskom jeziku) možete pronaći na Instagram profilu @larmindfulness.

Ovi savjeti i metode nažalost nisu cjelokupna strategija nošenja sa stresom, oni su samo SOS alat. Ako vam se ovakvi periodi često događaju ili su vaše kronično stanje, razmislite o pohađanju temeljitog višetjednog mindfulness tečaja kako biste naučili upravljati vlastitim stresom i počeli živjeti potpuno novu dimenziju dobrobiti.

Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.

VEZANE OBJAVE