”Mnoge žene misle ako se glasno zauzmu za sebe da će ispasti agresivne, a ustvari to samo znači da su izrazile svoje mišljenje. Asertivnost je svakako nešto na čemu bi žene mogle više poraditi. Ako ne znate kako, pronađite ženu kojoj se divite i samo malo više pokušajte biti kao ona – učenje po modelu je odličan i dokazan način napretka.”, objašnjava najpoznatija stručnjakinja za stres u Hrvatskoj, Ana Čerenšek.

”Glavni problen danas uistinu je kako se nositi sa stresom i kako upravljati sa samim sobom i na željeni način da to vodi određenom fokusu i produktivnosti. Zatim velika emotivna nesigurnost i odnosi, koji su najveći izvor stresa – ljudi želje poboljšati poslovne odnose, kao i odnos sa samim sobom i općenito prema cijeloj okolini. Kad se to riješi, kad bolje razumijete sebe, to je predispozicija za bolji uspjeh. Žene su svakako populacija koja puno više radi na sebi nego muškarci, tako da mogu samo reći da je stvarno krajnje vrijeme da zavladamo svijetom i ne znam što čekamo.”, dodaje.

Ne samo to, kada nas stres ”jede” ono što najviše pati je naš život. Zbog stresa na poslu ili poslovnih odnosa vjerojatno ne možete uživati u svemu onom što se događa izvan posla jer su misli uvijek fokusirane na probleme i ono što smatramo problemima. Voditeljica mindfulness centra, Ines Grubišić, to je objasnila ovako:

”Stres sam po sebi nije ni blizu problema, kao što je problem sve ono što zbog njega propuštamo. Sve ono vrijeme koje smo odsutni duhom jer nam mozak reciklira uvijek iste misli i brige. Onaj umor zbog kojeg nemamo energije igrati se s djetetom ili nestrpljivo listamo stranice slikovnice, dok smo mislima u sljedećoj obavezi. Ono skrolanje po telefonu u kojem tražimo olakšanje od preteške svakodnevice, iako znamo da nakon njega slijedi još gori osjećaj, ali si jednostavno ne možemo pomoći.”

U tim situacijama ono što se preporuča činiti jer tražiti mir u malim etapama i svaki dan. ”Navika da budemo prisutni u trenutku omogućuje nam da primijetimo mnoge lijepe stvari koje inače uzimamo zdravo za gotovo ili ih uopće ne registriramo. Svi ti mali trenuci utječu na to koja kemija će strujati vašim tijelom i nije svejedno prenosi li ona poruku da je sve ok ili da izoštrite osjetila i pripremite se za opasnost ili bijeg. Posljedica prisutnosti u trenutku, svjesnosti, ne samo da je manja količina stresa već i dugoročno bolje fizičko i mentalno zdravlje.”

Ako su nervoza i tjeskoba jako prisutni, svakako se preporuča da provjerite zdravlje, primjerice štitnjaču koja je često odgovorna za neke od nuspojava koje možemo povezivati sa stresom. ”Možemo reći da štitnjača predstavlja jednu bazu podataka koji objedinjuju cjelokupno stanje našeg organizma, tako da prima informacije o svemu onom što u tijelu funkcionira ili ne funkcionira dobro. Na primjer, kad se nalazimo u periodu mentalne iscrpljenosti zbog stila života, prekomjernog posla ili nakupljenog stresa, štitnjača šalje poruku svim našim organskim sustavima da malo usporimo, pa određene simptome poput umora, sna ili manjkavosti energije možemo shvatiti i kao impuls uvođenja u malo mirnije stanje, odmor ili spavanje, naravno, ako slušamo naše tijelo. Problem nastaje kada ne slušamo naše tijelo, a uglavnom je tako, pa takve fiziološke impulse ne shvaćamo ozbiljno.”, otkriva u razgovoru klinička farmaceutkinja Ana Močić.

”Štitnjača, kao organ koji nam je neizmjereno važan i potreban ne bi trebao biti izlika niti razlog mentalne preopterećenosti ili burnouta. Na sreću, imamo terapiju, niz suplemenata i dodataka prehrani koji mogu učiniti puno, ali najveća odgovornost ipak ostaje na nama samima, odnosno na odnosu koji imamo sa svojim tijelom kao i odnosu koji imamo sa svojim mentalnim zdravljem.”

Kada malo bolje razmislite, trenutak kada stres počne preuzimati život je onda kada ste dopustili da netko ili nešto više puta pregazi vaše granice. Zato, isključite mobitel, uzmite večer za sebe i dobro promislite o čemu se tu točno radi. Dobra vijest je da svaki dan možete krenuti ispočetka i zaštiti se od onog što ne želite u svom životu i svakodnevici.

”Stres je nešto što nam pomaže da rastemo. On ima svoju adaptivnu i neadaptivnu funkciju. Adaptivna je kada nas tjera da se razvijamo, a neadaptivna je kada smo pod stresom i kada nas on uništava mentalno i emotivno. Zato je važno znati vladati s takozvanim negativnim stresom, kao i iskoristiti pozitivni stres kao pogonsko gorivo.”, zaključuje Ana Čerenšek.

Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.