Menu
Menu
Nesanica je prilično česta, statistički jedna od devet osoba vjerojatno ima probleme, a dominiraju žene.
Zahvaljujući mnogim novim znanstvenim spoznajama o spavanju, više ne bismo trebali postavljati pitanje čemu ono služi i je li nam san zaista potreban. San unapređuje mnoštvo različitih funkcija unutar mozga, uključujući sposobnost učenja, pamćenja te donošenja logičnih odluka i odabira.
Osim toga, osvježava psihološku otpornost da bi idućeg dana mogli sigurno i svjesno odabirati i donositi odluke koje nam, naposljetku, definiraju ne samo dan već i život.
Ako na spavanje gledamo kao na alat koji je možda najvažniji za opstanak, bilo bi dobro osvijestiti koliko je važna higijena odlaska na spavanje i sna od preporučenih osam sati na dan.
Spavanje obnavlja sve funkcije imunološkog sustava, pomažući u borbi protiv infekcija i razvoja zloćudnih bolesti te preoblikuje metaboličko stanje tijela, podešavajući ravnotežu inzulina i razine glukoze u krvi.
Dovoljna količina sna podupire rast zdravog mikrobioma u crijevima, za koji znamo da predstavlja temelj zdravlja. Također, optimalno vrijeme spavanja usko je povezano i sa zdravljem krvožilnog sustava jer snižava krvni tlak i djeluje na normalan srčani ritam.
Otvoreno je pitanje pridonosi li poremećen ritam spavanja komplikacijama već postojećih kroničnih bolesti?
Nesanica može biti povezana s početkom spavanja, kada se teško tone u san ili može biti povezana s održavanjem sna u kontinuitetu. Prvo ne isključuje drugo, odnosno mogu se svi simptomi pojaviti istovremeno.
Nesanicu možemo opisati i kao nezadovoljstvo količinom ili kvalitetom sna, odnosno smanjenim funkcioniranjem tijekom dana. Zato je važno prilikom dijagnosticiranja nesanice isključiti neki mentalni poremećaj ili medicinsko stanje koje bi moglo uzrokovati takve simptome.
Kronična nesanica je prilično česta, statistički jedna od devet osoba vjerojatno ima navedene probleme, a ukoliko gledamo po spolu, dominiraju žene. Pretpostavlja se da je velikim dijelom izazvana genetskim naslijeđem uz utjecaj današnjeg okoliša.
Okidači za mogu biti psihološki, fizički ili medicinski, a danas je glavni uzrok nesanice psihološke prirode, odnosno kronična aktivacija simpatičkog živčanog sustava – preopterećenost, tjeskoba, i nakupljeni stres.
Neki ljudi vrhunac svog budnog stanja doživljavaju rano tijekom dana, a spavati im se počne rano navečer. To su tzv. jutarnji tipovi i na njih otpada 40% populacije. Drugi su večernji tipovi kojima više odgovara kasni odlazak u krevet i kasno buđenje idućeg dana, a na njih otpada oko 30% populacije.
Preostalih 30% ljudi nalazi se negdje između ta dva tipa, s laganim afinitetom prema večernjem tipu. Hoće li osoba pripadati tipu ranoranioca ili noćnom tipu ponajviše ovisi o genetici, a naziva se kronotip osobe.
Ljudi danas ne spavaju toliko koliko je zamislila priroda. Suvremeni stil života poremetio trenutak u kojem usnemo i broj sati koji provedemo spavajući. U svim razvijenim zemljama odrasle osobe spavaju u monofaznom obrascu, što znači samo jedan dio noći, a idealno bi bilo dvofazno spavanje koje obuhvaća sedam do osam sati noćnog sna i drijemanje kao svakodnevni popodnevni odmor.
Ako prihvatimo činjenicu da je dvofazno spavanje ujedno i prirodni obrazac spavanja, možemo samo pretpostaviti koliko smo sebi benefita uskratili.
Tijekom života žena prolazi kroz nekoliko hormonski vrlo intenzivnih razdoblja – od prve menstruacije, razvoja predmenstrualnog sindroma, trudnoće i dojenja, do perimenopauze i tranzicije u postmenopauzu, sasvim novo, hormonski uvjetovano razdoblje. Na tom putu susreće se i s brojnim promjenama u vidu hormonske neravnoteže koja predstavlja osnovni okidač smanjene psihološke otpornosti, a posljedično i gubitka sna.
Također je dokazano da nedovoljno sna utječe i na neravnotežu hormona sitosti (leptina) i hormona koji potiče osjećaj gladi (grelina). Kod debljanja povezanog s manjkom sna problem nije samo u tome koliko jedemo nego i u vrsti hrane za kojom žudimo.
Rezultati istraživanja ističu da se pojačava žudnja za slatkišima, namirnicama bogatim ugljikohidratima i slanim grickalicama što nijednoj ženi nije nepoznat pojam.
Spavanje ovisi o dnevnom ritmu – što je dnevni ritam stabilniji, spavanje je kvalitetnije. Odlasci u krevet trebaju biti u približno isto vrijeme, a prije spavanja preporuča se lagana tjelesna aktivnost i potrebno je izbjegavati alkohol, kofein, duhan te obilne večere. Potrebno je ugasiti svjetlo i ukloniti sve zvukove na koje se može utjecati.
Ne preporuča se dugo ostati budan u krevetu, a ako ne zaspite tijekom trideset minuta savjetuje se ustati i obaviti neku aktivnost. U epidemiološkim i eksperimentalnim istraživanjima pokazala se povezanost između pridržavanja tih preporuka i održavanja noćnog sna.
Važno je educirati se o higijeni spavanja jer vam to može poslužiti za postizanje boljeg sna i sveukupnog zdravlja.
Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.
