Je li plavo svjetlo uistinu zabrinjavajuće za našu ljepotu i mentalno zdravlje?

Foto: Unsplash
Autor: Petra Šafranko

Neka istraživanja pokazuju kako je izlaganje plavom svjetlu jako slično izlaganju suncu.

Ne, ovo nije još jedna priča o idealu ljepote koji se mijenjao kroz povijest, a danas formirao u jedan od oblika ljepote sazdanog od vrijednosti modernog digitalnog doba. Ovo je priča o ljepoti koju nosimo ponosno u sebi i na sebi, svatko na svojstven način, a koja je pod utjecajem modernog digitalnog doba.

Ako izuzmemo ubrzaniji tempo života s više stresa, briga i napetosti koji nerijetko vodi nedostatku sna, lošu prehranu  u kojoj glavnu riječ diktiraju loši pekarski proizvodi i umjetne arome, ili pak sjedilački način života s puno manje kretanja – život iza ekrana mobitela, kompjutera ili tableta u sve većoj mjeri danas krije potencijalnog neprijatelja koji vreba u pozadini. Ne samo za naše zdravlje, već, i neprijatelja naše ljepote.

Možda zvuči predramatično, ali zaista, plavo HEV svjetlo koje dolazi upravo s ekrana spomenutih digitalnih izvora, pa i TV-a i LED rasvjete kojom smo okruženi, stručnjaci sve više dokazuju, utječe na izgled naše kože. Što znači da utječe i na to hoćemo li izgledati odmorno, svježeg izgleda s tek pokojom borom koja je sasvim normalno ušetala na naše lice u skladu s našim godinama ili ćemo imati sivu suhu i opuštenu kožu, s borama koje su se pojavile puno prije nego su trebale, a sve više i hiperpigmentacijskim mrljama među kojima su i staračke pjege.

Plavo HEV svjetlo je ustvari dio spektra sunčeve svjetlosti, a na ljestvici boja gdje se prvo nalaze ljubičaste valne duljine tzv. UV zrake (UVB i UVA) koje nisu vidljive (do 350 nm), smjestilo se tik do plavo svjetlo (350-500 nm) u predjelu raspona vidljive svjetlosti (350 – 700 nm). I dok je poznato štetno djelovanje UV zraka na našu kožu koje prodiru u područje epidermisa i dermisa, manje se priča o HEV zrakama visoke energije, veće duljine prodiranja od UV zraka u dermu i tkivo. HEV je skraćenica pojma ‘high-energy visible light’ odnosno visokoenergetsko vidljivo svjetlo. Iako ono ne uzrokuje opekline, maligne tumore kože ili DNA mutacije, ipak stvara oksidativan stres i pojavu slobodnih radikala koji uništavaju kolagen, elastin i hijaluronsku kiselinu, te stimulira proizvodnju i nakupljanje melanina (hiperpigmentacija) čak i više od UV svjetlosti.

Štiti se od UV svjetla, dermatolozi savjetuju da se krene već u djetinjstvu jer koža kumulativno pamti oštećenja, i to ne samo za vrijeme ljetnih sunčanih dana već tijekom cijele godine. Pa se na tržištu sve više pojavljuju proizvodi preparativne i dekorativne kozmetike koji imaju u sebi SPF-ove protiv UVA, UVB, pa čak i IR (infracrvene sunčeve zrake crvenog spektra koje oslobađaju vrućinu) zračenja.

Ali što je sa HEV zračenjima kojima smo izloženi ustvari i danju i noću? I postoje li proizvodi koji nas mogu štiti od toga, koji mogu štiti našu ljepotu uslijed životnog stila modernog digitalnog doba.

Treba se prvo prisjetiti – kako što je izlaganje sunčevoj svjetlosti dobro sve dok mu se umjereno izlažemo, u određenom periodu dana (pogotovo u vrijeme ljetnog razdoblja), tako je i izlaganje HEV svjetlosti dobro dok je umjereno i tempirano. Dapače, sunce je neophodno za naš život, za dobar imunitet, proizvodnju hranjivih tvari, reguliranje serotonina odnosno hormona sreće, a samim time i melatonina odnosno hormona regeneracije, a UVB zrake za stvaranje vrlo bitnog vitamina D u čak 80 postotnoj mjeri. Tako je i HEV plavo svjetlo vrlo bitno za održavanje našeg cirkadijalnog ritma te pamćenje i raspoloženje – navodi Meenakashi Gupta, docentica oftalmologije na Medicinskoj školi Icahn zdravstvenog sustava Mount Sinai u New Yorku. Plavo svjetlo se čak koristi za terapijske svrhe liječenja određenih problema s kožom.

No, pretjerati se ipak može, a kumulativan utjecaj HEV svjetla može uzrokovati između ostalog poremećaje spavanja, samim time i regeneraciju organizma, glavobolju, kronični umor, sindrom kompjutorskog vida, hormonske poremećaje te povećano ROS stvaranje (reactive oxygen species) koje dovodi do preranog starenja kože. Nitko ne želi izgledati umorno zato što mora sjediti za kompjuterom osam sati u prosječnom radnom danu, što kumulira plavu svjetlost u jednakoj mjeri kao da smo proveli pola sata na jakom suncu.

Tako u fokus sve više dolaze kreme sa HEV zaštitom te proizvodi za kožu koji sadrže antioksidanse poput vitamin C, resveratrol, Licochalcone A, gliciretiničnu i hijaluronsku kiselinu, vitamin E (tokoferol), crvene alge i mnoge druge jer su dobri saveznici protiv lošeg utjecaja plavog svjetla. Pa i antioksidansi u hrani poput borovnica, orašastih plodova ili zelenog čaja pomažu. No, možda je najbolja zaštita umjerenost – umjereno koristite tehnologiju, izbjegavajte rad noću, ili ako baš morate uključite zaštitu ekrana od emitiranja plavog svjetla. I svakako provodite dovoljno sati na dnevnom svjetlu svakodnevno.

VEZANE OBJAVE