Šafran

Tijekom godina primjetila sam da su proizvodi koji na mene ostavljaju najveći ‘wow’ efekt rađeni po ayurvedskim recepturama. Jedno ulje mi je potpuno ojačalo i oporavilo kosu, a maska za lice ostavila sjaj kao nijedna tog tipa. Uz bentonitnu glinu sadržavala je kurkumu i – šafran.

Šafran se u ayurvedi za njegu kože koristio oduvijek, a u pravi trend ga je nedavno lansirao poznati brend ayurvedske kozmetike. Sa svojim vibrantno narančastim uljnim serumom su u jako kratko vrijeme stekli nagrade i obožavatelje širom svijeta. Osušene niti tučka šafrana beru se ručno tijekom samo dva tjedna godišnje. Zbog toga i zbog svoje arome postao je najskuplji začin na svijetu, a s razlogom se našao i u luksuznoj kozmetici.

Zadnjih par godina objavljeni su mnogi znanstveni radovi na temu bioaktivnih sastavnica šafrana. Spojevi koji su najzaslužniji za njegovo djelovanje na kožu su karotenoidi krocin i krocetin koji kao antioksidansi mogu neutralizirati radikale nastalih zbog utjecaja UV zraka i raznih stresora iz okoliša. Zbog visokog sadržaja vitamina, između ostalog i vitamina C, može pomoći u smanjivanju kožnih hiperpigmentacija, a zbog protuupalnog učinka pomaže i kod akni.

Ako se ove godine želite počastiti ili vam je koža osjetljiva na vitamin C, kao alternativu predlažem serum sa šafranom. Ako ne serum, neka to svakako bude neki drugi leave-on proizvod da njegovi ljekoviti spojevi imaju vremena djelovati.

Adaptogeni sastojci

U školi fitoaromaterapije, adaptogene biljke su mi se činile magične. Ako se uzimaju oralno, djeluju direktno na naš živčani sustav i mogu organizmu pomoći na puno polja. Povećati kapacitet pamćenja, olakšati borbu sa stresom, pomoći u prilagođavanju promjenama, ojačati nas kod sezonskih umora.

Na tržištu postoji puno dodataka prehrani sa ovakvim biljkama i sigurno ste čuli barem za ginseng ili rodiolu. Zadnjih godina adaptogene biljke su hit i u pripravcima za kožu. U kremama, tonicima i serumima. U jednom istraživanju na PubMed-u iz 2023. sumirali su moguća djelovanja adaptogenih biljki kada se na kožu stavljaju topikalno. Zbog svojeg bogatog i različitog fitokemijskog sastava imaju i puno mehanizama djelovanja  mogu ojačati kožnu barijeru, inhibirati oksidativni stres i smanjiti upale, imati anti-ageing, antibakterijsko i antigljivično djelovanje, efekt izbjeljivanja.

No ono zašto ih se trenutno najviše voli u formulacijama za kožu je ono zašto ih volimo i iznutra. Pomažu koži da se prilagodi stresorima izvana i tako smanjuju upalu. U skincare formulacijama trenutno dominiraju ashwagandha, ginseng, shiitake, kurkuma i reishi. Osobno trenutno koristim finski serum za vlaženje kože sa shiitake gljivom jer je njen ekstrakt posebno dobar za suhu kožu i za tretiranje pigmentnih mrlja, ožiljaka i bora.

Biljni peptidi

Peptidi se prirodno nalaze u nalaze u našoj koži i osnovni su gradivni element proteina kolagena kojeg  prirodno gubimo s godinama. Nanošenjem peptida na kožu izvana, signaliziramo stanice na obavljanje funkcija kao što je izgradnja kolagena, potičući je da izgleda i djeluje mlađe. S razlogom su već godinama u trendu.

Postoje, istražuju se i nastaju u sve više formi te time pomažu koži na razne načine. Signalni peptidi djeluju tako da pokreću fibroblaste kože kako bi pospješili proizvodnju kolagena i elastina. Peptidi nosači dostavljaju specifične enzime u dublje slojeve kože radi bolje apsorpcije. Neuropeptidi blokiraju otpuštanje kemikalija koje dovode do kontrakcije mišića i zbog toga nastaje manje bora.

Peptidi inhibitori enzima inhibiraju enzime koji razgrađuju postojeći kolagen i time usporavaju starenje kože. Većina tih peptida su sintetičkog porijekla i oni mimiciraju prirodne peptide iz naše kože. Međutim biotehnologijom se zadnjih godina intenzivno izoliraju peptidi iz biljaka, najčešće enzimatskom hidrolizom njihovih proteina. Kao i sintetički, i oni mogu imati više ciljanih djelovanja na kožu. Brendovi održive kozmetike su ih već uvrstili u svoje formulacije.

Njihova učinkovitost me najviše oduševljava u formulacijama za njegu kože oko očiju. Jedan španjolski brend, u svom fluidu za okoloočno područje kombinira peptide riže i soje kako bi smanjio degradaciju kolagena i potaknuo regeneraciju kožnih stanica. U jako kratkom vremenu, stekao je puno zadovoljnih kupaca, a nedavno sam otkrila i kremu s peptidima iz graška.

Studije su pokazale da peptid graška ima najuravnoteženiji aminokiselinski profil od svih biljnih proteina, sastoji se od 22 aminokiseline, posebno bogate lizinom.

Životinjske masti

Bili za ili protiv, činjenica je ta da smo životinjske masti oduvijek koristili u kozmetici. Naše bake su ljekovite spojeve nevena prenosile u svinjsku mast, a kao djecu su nas mazali kremama sa lanolinom. On je u današnjim recepturama zamijenjen biljnim alternativama zbog ponekad visokog sadržaja pesticida.

Jedno vrijeme su životinjske masti bile jako bile ‘out’, veganski trend ih je potisnuo do te mjere da se na društvenim mrežama nisu smjele ni spominjati u kontekstu kozmetike. Međutim ljubitelji prirodne kozmetike i dalje žele preparate koji sadrže takve masti, ali iz održivog uzgoja. O njoj su pisali i mediji poput Voguea tako da ovaj sastojak nije tabu.

Poznajem žene koje u svakoj sferi života brinu o održivosti i koriste proizvode sa životinjskom masti jer im pomažu u njezi kože. Pitate se zašto nekome može odgovarati ovaj sastojak? Masti nekih životinja iz održivog uzgoja su bioidentične našem sebumu i u svom sastavu imaju vitamine A, D, E i K u formi koje su našoj koži prepoznatljivije te ih zbog toga možete iskoristiti u njihovom cjelovitom sastavu.

Pored vitamina, takve masti sadrže i ljekovite omega kiseline i trigliceride koji su emolijensi i pomažu koži zadržati vodu kako bi bila glatka i mekša. Masti se danas mogu nabaviti kao čiste ili u sinergiji s biljnim sastojcima. U kombinaciji s biokativnim sastavnicama iz biljaka mogu imati još više benefita za kožu i manje su šanse da začepe pore ili da zbog često visokog sadržaja oleinske kiseline dodatno pogoršaju neka upalna stanja.

Fermentirani sastojci

Hrvatska je ove godine dobila svoj prvi brend prirodne fermentirane kozmetike i to iz ploda maline. U svijetu, puno brendova u formulacije već duže vrijeme uvrštava fermentirane biljne sastojke, ali i dalje trendiraju i pokazuju rast.  I dok nam fermentirana hrana nije ništa novo i pripremamo je i sami, fermentirana kozmetika će tek pokazivati rast i ono što može učiniti za našu kožu.

Tajna je u tome da fermentacija razgrađuje prirodne molekule i čini ih manjim, zato one postaju preciznije i bioraspoloživije i tako se lakše upijaju u kožu. Ono što je možda još veća prednost fermentiranih sastojaka jest ta da podržavaju zdravi mikrobiom na površini kože, a uravnoteženi mikrobiom se puno lakše bori sa aknama, suhoćom i osjetljivošću.

Moj prvi susret sa takvom kozmetikom bio je sa organskim korejskim brendom fermentirane kozmetike. U svakoj formuli oni biraju baš Lactobacillus ferment filtrate raznih biljaka, bilo da se radi o toniku, serumu ili kremi. Mislim da tajna njihovog uspjeha leži u tome da Lactobacillus fermente kombiniraju sa drugim biljnim ekstraktima i uljima i tako izvlače maksimum benefita u jednoj formulaciji.

Kozmetika sa fermentima je sada široko dostupna i u Hrvatskoj. Negdje na ambalaži bi trebalo biti naznačeno da se radi o probiotičkoj formulaciji. Ono što možete očekivati od takvih pripravaka jest da će poduprijeti dobre bakterije koje već žive na našoj koži, smiriti crvenilo, poboljšati teksturu, brže zacijeliti rane i mrlje.

Ostale Noon preporuke istražite u našoj rubrici OVDJE.