Menu
Menu
Žene su danas u prosjeku obrazovanije od muškaraca, ali često manje hrabre pri donošenju odluka o karijeri i investiranju.
Postoje brojna istraživanja koja dokazuju da postoje rodne razlike u donošenju odluka u poslu, karijeri i investiranju, a zaključak je da su žene često manje hrabre tj. manje sklone riziku. Neka od istraživanja, poput onog McKinsey, već su pokazala da žene, iako ulaze na tržište rada obrazovanije, manje stječu tzv. iskustveni kapital – kapital znanja i vještine koje se razvijaju kroz rad.
Razlog tome je manja sklonost rizičnim potezima u karijeri, poput promjene posla ili preuzimanja složenijih projekata, industrija i karijera, a istraživanja bihevioralnih financija pokazuju da kod investiranja muškarci imaju više samopouzdanja, preuzimaju veći rizik i češće mijenjaju pozicije.
Žene su po tome manje sklone riziku, ali strpljivije i manje trguju pozicijama. O uspješnosti investiranja žena u odnosu na muškarce postoje brojne kontroverze kao i mnogi drugi socioekonomski faktori koje je potrebno uzeti u obzir da bismo mogli zaključiti tko je zapravo uspješniji.
Postoje i mnogi drugi faktori i greške društvenog sustava, koje se ispravljaju stoljećima, a zbog kojih žene imaju manje prilika za akumulaciju kapitala nego muškarci. Tako danas medijalna plaća žena u OECD zemljama je 11% manja od plaće muškaraca (the Economist 03/2025) što smanjuje sposobnost žena za štednju i investiranje.
Žene su danas u prosjeku obrazovanije od muškaraca, ali često manje hrabre pri donošenju odluka o karijeri i investiranju. Ako primijenimo statistiku OECD u Hrvatskoj, gdje je neto medijalna plaća oko 1.200 eur, žene mjesečno u prosjeku zarađuju 132 eur manje. Kada bi žene tih 132 eur mjesečno ulagale kroz 40 godina radnog vijeka, uz godišnji prinos od tek 3%, do mirovine bi uštedjele oko 122 tisuća eura.
Izračun ne uključuje moguće povišice, bonuse, rizičnije investicije i druge čimbenike koji bi mogli povećati ušteđevinu, što čini ovaj iznos još impresivnijim (ili zabrinjavajućim).
Žene često imaju i ”propuštene zarade” jer zbog brige o djeci i obitelji pauziraju ili usporavaju karijeru. Nevjerojatno je da, dok se EU bori s padom nataliteta (a budućnost ne izgleda obećavajuće), još uvijek nismo našli rješenje za apsolutnu karijernu i financijsku podršku majkama. Kapital čini čuda kod svakog problema. U međuvremenu se diljem EU pod hitnom postupku povećavaju proračuni za oružanje.
Dok čekamo korekciju faktora koji utječu na rodne razlike u primanjima jer to zahtjeva vrijeme, volju i akciju društva možda da se koncentriramo na hrabrost koja je individualna.
Jedna od definicija hrabrosti je svjesno prepoznavanje rizika i odluka da se djeluje unatoč strahu.
Tradicionalno, hrabrost smo povezivali s ratnicima, superherojima, često fizički superiornijim muškarcima. No vremena se mijenjaju, a s njima i vještine potrebne za hrabrost. Na tržištima kapitala svjesno preuzimanje rizika često se isplati i ovisno o razini rizika obično je ovisna razina zarade, ali i gubitka.
Georg Soros se tako kladio protiv britanske funte u 1990-ima prepoznavši nesrazmjer između njene vrijednosti i stanja ekonomije što mu je naposljetku donijelo zaradu od bilijun dolara. Michael Burry, čija je oklada na propast tržišta nekretnina prikazana u filmu Big Short, je koristeći analitički um i dokaze o stanju na tržištu, ali visoku razinu hrabrosti i samopouzdanja, ostvario je ogromne zarade. Warren Buffett, iako poznat po konzervativnim dugoročnim ulaganjima, imao je brojne hrabre poteza poput ulaganje u American Express usred afere ili kupnje Goldman Sachsa uslijed financijske krize.
Isto tako, uspješno realizirane inovacije, ideje, pokrenuti poslovi i promjene zasigurno uključuju veliku dozu hrabrosti i samopouzdanja.
No nije li hrabrost i to što unatoč egzistencijalnom strahu i mogućim negativnim utjecajima na karijeru i individualnu samostalnost, odlučimo ostati kod kuće s djecom jer nas trebaju?
Hrabrost je i borba protiv društvenih stereotipa; borba (i očuvanje) stečenih prava ili jednostavno činjenje onog što je ljudski i moralno ispravno (a često teško ili manje isplativo).
Možda su žene hrabre, ali toga nisu svjesne ili jednostavno imaju druge prioritete. Ako pogledamo muške kolege, čini se da se hrabrost u donošenju karijernih, poslovnih i investicijskih odluka često isplati, što rezultira većim primanjima i potencijalnim zaradama, a većina psihologa slaže se da se hrabrost može razvijati. Fizička hrabrost raste kroz sport, a svaki izazov, prepreka ili promjena koju savladamo povećava našu odvažnost. Dakle, hrabrost, čak i ako je žene imaju u manjim dozama potrebnim za karijeru i investiranje, nije samo-urođena već se može trenirati.
Danas nam je, uz ljudskost i znanje potrebna hrabrost više nego ikad kako bismo se nosili sa neprestanim neizvjesnostima i akcelerirajućim tehnološkim i drugim promjenama oko nas. Divno je što je hrabrost besplatna, dostupna i društveno neovisna tj. potpuno u našim rukama.
Zato je važno da razmislimo (i pričamo) o tome čega se bojimo kada je riječ o novcu. Dobro je kvantificirati potencijalne rizike (strahove) vidjeti što se može spriječiti i što je najgori mogući ishod ako se ostvare. Zatim krenuti hrabro u akciju jer i nepoduzimanje je rizik čak i ako toga nismo svjesni.
Zato počnimo trenirati hrabrost u svakom aspektu života, hrabrost da sudbinu uzmemo u svoje ruke, hrabrost da štedimo ili se jednostavno kladimo na sebe, svoj znanje, ideje i životne vrijednosti koje su nam važne. Jer kako je Meša Selimović rekao: ”Ne vrijedi se, vala, ni bojati. Nije lako ne bojati se, ali ne vrijedi. Prođe čovjeku život u strahu, pa kao da nije ni živio.”
Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.
