Menu
Menu
Što ako vam kažemo da je odgađanje ustvari strah od toga da postanete osoba kakvom želite biti?
Kada odlučite da ćete uvesti neku promjenu u život, npr. krenuti trenirati, prestati jesti kasno navečer, početi učiti jezik, potražiti novi posao ili poraditi na samopouzdanju, vjerojatno znate i sami da odmah krene unutarnja borba. Onaj dio vas koji misli na budućnost i na vašu dobrobit bori se s primitivnim dijelom vašeg mozga koji se ne želi mijenjati jer tako čuva energiju.
Tada krene svima jako dobro poznato – odgađanje. Kada buduća ”vi” želi napraviti nešto što vam je važno, a sadašnja ”vi” se tome opire.
Do toga dolazi jer svaka promjena ustvari predstavlja nesigurnost i opasnost i zato većina nas smišlja odlične razloge da odgodi to što smo zamislili. Tada si često kažemo ”kako nije sada vrijeme za to”, ”kako nam je svega previše”, ”nemamo dovoljno informacija i znanja” i ”bolje je da pričekamo”.
No rješenje je u tome da se prestanete opirati i otkrijete što vam točno stvara najviše nelagode, zašto je ta promjena toliko teška i kako to promijeniti, a najčešće pitanje koje ljudi postavljaju na temu discipline i važnih odluka je: ”Zašto to radim?”
Postavili ste si preapstraktni cilj.
Strah vas je poduzeti određene korake jer se bojite ishoda i niste sigurni kako reagirati ako se dogodi ono čega se bojite
Preopterećeni ste s obvezama i ne znate odakle krenuti i što je zapravo najbitnije.
Sumnjate u sebe i mislite da to nije za vas ili da niste dovoljno dobri.
Nemate dovoljno motivacije i čini ti se teško ili nemoguće.
Ono što je jako zanimljivo je činjenica da ljudi često odgađaju jer inače to znači promjenu onoga tko su i tko bi postali kada bi sebi dali dozvolu da budu ono što žele biti. Nije samo pitanje toga što radimo, nego i tko postajemo. A toga se često plašimo jer je nepoznato, novo i donosi veliku odgovornost.
Mozak nas je nekad štitio od tigrova, a u današnje vrijeme nas štiti od novih projekata ili promjene karijere i posla. To je nepoznato što znači da je to i strašno.
Odgađamo i zato što se bojimo da će ono što želimo napraviti narušiti naš osjećaj vrijednosti, ako u tome ne uspijemo. Nitko se ne želi osjećati loše i upravo su strah od neuspjeha, strah od toga da nije sve savršeno i da ćemo biti preplavljeni obvezama ono što nas koči da ostvarimo svoje ciljeve, potencijal i bolje odnose.
Kako bi se za početak suočili s odgađanjem, važno je demistificirati cilj ili promjenu koju želimo uvesti. Za početak probajte postaviti cilj tako da vas ne preplavljuje i radite na tome da u svakom trenutku znate kako reagirati kada krenu negativne misli i osjećaji straha, nesigurnosti ili sumnje.
Ako vas već u početku cilj ili neki zadatak preplavljuje ili plaši, probajte razmišljati o manjim zalogajima, a ne o cijelom kolaču. Na primjer, umjesto da kažete “Moram napisati doktorski rad”, recite si “Ove subote ću posuditi knjige u knjižnici”. Osjećate li razliku između ove dvije rečenice? Prva je apstraktna, govori o velikom cilju i nije definirana dok je druga jasnija, postoji vremenska odrednica i fokusira se samo na dio zadatka koji je u tom jednom danu realno izvediv.
Ovo je vježba koju možete koristiti svaki put kada se krenete osjećati preplavljeno. Zato dobro provjerite bombardirate li se u nekom trenutku s puno “moram” i jesu li te stvari koje “morate” dovoljno jasne i određene.
Problem također nastaje kada se dogovorite sami sa sobom što ćete, ali opet odgodite ili se ne držite obećanja koje ste dali sami sebi. Ovo se događa jer većina ljudi ima jako nisku toleranciju na frustraciju i prvi korak je sprijateljiti se s nelagodom.
Zato u trenutku kada određujete cilj, na primjer, “Krenut ću u ponedjeljak u teretanu”, dodajte i “Znam da mi se vjerojatno neće dati i da će mi biti nelagodno, ali je moj cilj važniji od trenutnog osjećaja nelagode koji nije katastrofalan ili fatalan.” Na taj način probudit ćete i suosjećanje prema sebi i pružiti si utjehu te lakše želju pretvoriti u akciju.
Nećemo lagati, kada počnete raditi na disciplini u početku će ti biti teško i možda će vas ta pomisao odbijati ili ćete ju odgađati zajedno sa svim ostalim, no ono što vas možda može dodatno malo umiriti je da je bitan napredak, a ne savršenstvo i rezultati preko noći.
Važno je i da znate prepoznati instant gratifikacije ili trenutna zadovoljstva koja birate, poput:
Posezanje za slatkišima umjesto za nutritivnijim zalogajem koji bi zadovoljio potrebe našeg tijela.
Odgađanje alarma umjesto buđenja ujutro.
Izlazak na piće umjesto završavanje papirologije.
Dizanje kredita za nešto za što možda možete uštediti s vremenom.
Kako bi se lakše nosili s ovim porivima, kada se sljedeći put nađete u situaciji gdje želite nešto odgoditi, upitajte se:
Koliko me ovo približava budućoj “verziji” mene zbog koje ovo radim?
Je li ovo dovoljno vrijedan izgovor ili samo pokušavam udovoljiti svojim porivima?
Koju emociju izbjegavam kada odgađam?
Na ove načine ne rješavamo problem samo izvana, nego se bavimo i unutrašnjim dijalozima koji vas sprječavaju da se posvetite onome što vam je važno. Ovaj put nije lak, navike se ne mijenjaju preko noći i zato je važno znati da ne morate u tome biti sami i da možete uvijek potražiti pomoć.
Za više informacija zapratite Instagram profil @izgradidisciplinu ili se prijavite na odličan grupni program Dosljedna.
Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.
