Menu
Menu
Zašto je povratak na zimsko računanje vremena zapravo dobro za tijelo i metalno zdravlje.
Kada se sat pomakne unazad, mnogi pomisle kako su ”kraći dani” najveća kazna zimi, no činjenica je da upravo taj “sat viška” ima moć vratiti vas u prirodni životni ritam koji vas podržava, a ne remeti hormone i san.
Naime, vaše je tijelo nježan sat koji je oduvijek podešen prema svjetlu i tami. Kada ste primorani buditi se u mraku – nastaje nesklad. Zato nas povratak zimskom računanju vremena vraća u sklad.
Povratak na zimski sat nije samo tehnička formalnost, to je prilika da vratimo sebi ritam koji naše tijelo razumije; da dišemo laganije, spavamo bolje i živimo u skladnijem odnosu sa svjetlom i tamom.
U svijetu gdje stalno nešto dodajemo u raspored, opsesivno planiramo i jurišamo posvuda, možda je baš ovaj sat podsjetnik da niste samo objekti rutine već da poštujete svoj prirodni ritam bivanja.
Kad se probudimo za vrijeme kad već vani svane, naš mozak dobiva signal – vrijeme je za pokret, ideje, aktivnost. To je ključan trenutak jer jutarnje svjetlo potiče lučenje serotonina (hormona raspoloženja) i regulira proizvodnju melatonina, tako da navečer lakše tonemo u san.
U sustavu ljetnog vremena, često započinjemo dan u polumraku i tehnički “kasnimo” za svojim biološkim satom. Povratak zimi vraća jutra koja su spokojna, prirodna i zdrava.
San, jedan od najkritičnijih aspekata zdravlja, najviše trpi kad ritam nije usklađen. Ljetno računanje vremena, osobito u prvim danima nakon pomicanja, dokazano izaziva kraći ukupni san, probleme sa spavanjem, povećanu pospanost tijekom dana, pa čak i blago povišen rizik od srčanih napada u prijelaznim danima.
Kad se vratimo na „prirodni“ ritam, tijelo ima priliku uhvatiti i ritam sna bez prisilnih prilagodbi.
Naši hormoni vole stabilnost, a svako iznenadno pomicanje sata znači da naše tijelo mora rekalibrirati složene sustave: kortizol (budnost), melatonin (san) i inzulin (metabolizam). Povratak zimskom računanju vremena znači manje iznenađenja za hormone i manje stresa na endokrini sustav. Tijelo može disati opuštenije i u skladu s prirodom.
Bi li sat vremena više danjeg svijetla u popodnevnim satima uistinu bilo vrijedno lošeg sna i ponašanja hormona kao da su na nekom vrtuljku?
Željeli si to priznati ili ne, iako jesenska i zimska razdoblja donose manje sunčevog svjetla (što može utjecati na raspoloženje) – kada je ritam sna uredan, tijelo je jače opremljeno da se nosi s tim promjenama.
Stabilan san, dovoljna količina jutarnjeg svjetla i rutina jačaju otpornost prema sezonskim promjenama raspoloženja. Također, osjećaj da “imate sat više” može biti mentalno oslobađajući i kao svojevrsna dozvola da ne jurite, nego da dan dočekate svjesno, poštujući svoj ritam.
Da biste tranziciju prošli lakše i osjetili ju što manje, možete pažljivo prilagoditi svoj raspored. Naime krenite ranije spavati, a ujutro pokušajte izložiti se dnevnom svjetlu, barem 20 do 30 minuta, idealno u nekoj šetnji vani ili na putu za posao.
Osim toga, pokušajte držati konzistentan raspored spavanja, čak i vikendom.
Danci i Šveđani odavno su, upravo zbog nedostatka danjeg svjetla, osmislili Hygge. I uistinu, što je tako loše u tome da popodne ili predvečer imate vrijeme za sebe, cozy trenutke u svom domu – umjesto stalne potrebe da budete na nekom drugom mjestu?
Zima je vrijeme za smiraj, a mi imamo tu prednost da živimo u dijelu svijeta gdje možemo uistinu iskusiti svako godišnje doba. Zašto ne uživati u jeseni i zimi u potpunosti?
Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.
