Sve zablude ”journalinga”, prakse zapisivanja misli

Foto: Unsplash / Pexels
Autor: Noon

Pisanje je utjeha, ispušni ventil, pomaže u postizanju jasnoće misli i boljeg fokusa.

Kada pomislite na ”journaling” (osim ako već niste otkrili prednosti zapisivanja misli), vjerojatno pomislite na još jedan trend u well-beingu i možda vam on čak ima negativnu konotaciju. Nažalost, pisanje dnevnika može probuditi taj osjećaj, misli poput ”baš imam vremena za tako nešto”, no zapisivanje misli, osobito negativnih, nevjerojatni je alat koji ima itekakvu podlogu iz psihologije.

Zapisivanje automatskih negativnih misli inače potječe iz smjera kognitivne bihevioralne psihologije, no ova praksa poprimila je više načina korištenja. Odlična je taktika za smirenje, kada vas muči anksioznost oko budućnosti ili prošlosti, koristi kako bi uopće razotkrili što vas muči ispod svih slojeva misli i najvažnije – laka je za korištenje.

Kako bi vam je približili na pozitivan način, kao alat na koji ćete se uvijek moći osloniti, osobito kada se osjećate loše; razgovarali smo s Ivom iz @piši.dnevnik koja vodi radionice pisanja. Odgovorila nam je na niz dilema i vjerujemo da će i vama približiti sve prednosti ove super navike za mentalno zdravlje.

N: Koja je najveća zabluda koju imamo oko pisanja dnevnika, ”journalinga”? Postoji li uopće ispravan način pisanja u tom smislu?

I: Zablude oko pisanja dnevnika su brojne i mislim da je, s obzirom da “journaling” u svijetu postaje sve veći hit, pravo vrijeme da se svi upoznamo s tim što vođenje dnevnika ustvari jest i koje su dobrobiti pisanja dnevnika.

Zabluda je da je pisanje dnevnika nešto jako pomodno i trendi, iako je povijest vođenja dnevnika stara tisućljećima, od starog Egipta i Japana preko renesanse do danas.

Često se smatra da su dnevnici samo za djevojčice ili djevojke, da za vođenje dnevnika trebaš znati pisati onako kako pišu pisci, da je vođenje dnevnika naporno jer moraš pisati svaki dan ili na neki točno propisan način. Osim toga, većina ljudi smatra da se dnevnik piše tako da samo sjedneš i dođe ti spontano da pišeš, što ipak često nije slučaj.

Naravno da ne postoji “ispravan” način pisanja dnevnika – glavno je pravilo pisanja dnevnika da ga svatko od nas piše za sebe i na svoj način, onako kako nama odgovara. Međutim, želiš li osjetiti sve dobrobiti pisanja dnevnika i bolje se upoznati s vođenjem dnevnika u svrhu osobnog razvoja, ipak je dobro svladati određene tehnike i steći uvide o tome kako ti sve pisanje dnevnika može pomoći.

N: Koja je tvoja definicija ”journalinga”, koja je poanta pisanja, zapisivanja misli, po tebi i zašto je to vrlo dobro za mentalno zdravlje?

I: Engleska riječ “journaling” ima dva značenja; u užem smislu to je klasično vođenje dnevnika, a u širem kombinacija različitih sustava za organizaciju vremena, planiranje te različite tehnike praćenja određenih navika u životu (npr. “bullet journal”). Nekad se ta dva “journalinga” poistovjećuju, ali razlika ipak postoji.

Pisanje dnevnika je provjereno vrlo učinkovit alat za samopomoć i održavanje mentalne higijene, a namijenjen je svima koji su pismeni. Vrlo je jednostavan, jeftin, ne zahtijeva posebne materijale, ulaganja ni novčane izdatke, a ako mu se posvetiš, definitivno će ti se dugoročno isplatiti kao oblik rada na sebi.

Razlog tome je u iscljeljujućoj moći pisanja. Postoje mnoga istraživanja o dobrobitima pisanja za ljudsko zdravlje, čak i ono fizičko. Za mentalno zadravlje nema ničeg boljeg od iskrenog razgovora sa samim sobom, to bi trebala biti polazna točka našeg rada na sebi. Dnevnik je pisani trag koji ostavljaš o svojim razgovorima sa samim sobom.

N: Jedna od zabluda sigurno je vremenska, i koliko to vremena uzima, ”tko bi to stigao” ili je ljudima glupo i misle da će netko pročitati. Koji bi bio savjet za to?

I: Što se tiče ovoga straha da će netko pročitati vaše zapise, potpuno ga razumijem, pogotovo ako vam se nešto slično već dogodilo u djetinjstvu. Nakon takvih neugodnih iskustava ljudima omrzne pisanje dnevnika, što mi uvijek bude žao čuti. Naravno da se i tom pitanju sigurnosti može doskočiti; od bilježnica s ključićem do vođenja dnevnika u digitalnom obliku.

Vrijeme je čest izgovor za nepisanje dnevnika. Žene često kažu da ne stignu “još i to” iako im se sviđa ideja vođenja dnevnika, ili čak i počnu s pisanjem, ali brzo odustanu. Sve je to potpuno razumljivo; dnevnike pišem od svoje desete godine i prošla sam kroz sve faze pisanja i nepisanja, i to više puta.

No vrijeme za većinu stvari u životu nađeš jer ti je stalo da ga nađeš. I kao što ulažeš napor da održavaš svoje tijelo zdravim tako da vježbaš, šetaš, paziš što jedeš… Isto tako određeni stupanj discipline moraš uložiti i u održavanje svoga mentalnog zdravlja. Odlično je kad dođeš u fazu da ti pisanje dnevnika dolazi spontano kao draga navika ili ritual, ali na usvajanju navika prvo treba raditi.

Srećom, istraživanja su dokazala da već i petnaestominutno pisanje nekoliko puta tjedno ima povoljan učinak na naše zdravlje tako da ne trebate pred sebe postavljati previsoka očekivanja. Trud se svakako isplati.

N: Odakle krenuti ili ako već to radimo, kako možemo napredovati u smislu – u kojim sve smjerovima možemo pisati?

I: Ako nikad niste pisali dnevnik, savjetujem da svakako krenete od pažljivog biranja bilježnice; za početak je važno da imate lijepu bilježnicu koja vas mami da počnete pisati u nju. Krenite polako, dovoljne su i rečenica-dvije dnevno. Ako ne znate o čemu pisati, smislite nekoliko tema koje bi voljeli pokriti ili napravite popis bitnih područja o kojima želite razmišljati, pa svaki put odaberite nešto drugo: ljubav, posao, djeca, želje, hobiji, putovanja, planovi, sjećanja, trenutni izazovi i problemi, poruke dragim ljudima, lijepi trenuci koje ne želite zaboraviti.

Pravila za pisanje nema, odnosno stvarate ih sami. Ipak, imajte na umu da je jako važno da ste u svojim zapisima iskreni sami sa sobom. Postizanje iskrenosti u pisanju najvažnija je svrha pisanja dnevnika.

Ako već pišete dnevnik, čestitam! Svakako čuvajte svoje zapise, vratite im se povremeno i oduševite se svim izazovima koje ste svladali ili ponovno proživite neke trenutke. Da bi pisanje bilo manje jednolično, povremeno se poigrajte tako da sami sebi zadate male zadatke, načinite popis tema koje bi voljeli detaljnije razraditi, postavite si izazov da ćete, na primjer, mjesec dana pisati svaki dan pet ili deset rečenica, da ćete jednom tjedno posebnu pozornost posvetiti jednoj osobi, odnosu, planu ili slično.

Na internetu postoji more različitih “promptova” ili vježba za pisanje; prilagodite ih sebi ili smislite vlastite. Također, ako želite započeti s pisanjem dnevnika u svrhu osobnog razvoja ili unaprijediti svoje pisanje tako da vaš dnevnik radi za vas, upišite radionicu pisanja dnevnika.

N: Zašto nam pisanje može pružiti takvo olakšanje i zašto je to ustvari navika, baš poput primjerice vježbanja, koju bi bilo dobro usvojiti?

I: Pisanje dnevnika je navika koju je svakako vrijedno usvojiti. Intimno pisanje, a to pisanje dnevnika jest, može nam dati dragocjene uvide u vlastiti život. Pisanje je utjeha, ispušni ventil, pomaže u postizanju jasnoće misli i boljeg fokusa, verbaliziranju osjećaja i stanja kroz koja prolazimo. Dnevnik je sigurno mjesto i utočište, škrinjica za lijepe trenutke i životna veselja, prijatelj koji ne osuđuje, sugovornik kojemu ne možeš dosaditi čak i ako petstoti put imaš potrebu pretresati isti problem.

Iako se velika vrijednost krije u samom procesu pisanja, nezanemarive su i dobrobiti koje možemo dobiti od čitanja napisanoga i razmišljanja o istome.

Vjerujem u vođenje dnevnika kao oblik osnaživanja i brige o sebi, to je moćan i učinkovit alat koji može utjecati na poboljšanje kvalitete života.

Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.

VEZANE OBJAVE