N:  Često kada smo prezasićeni poslom, obavezama i brigama, naše tijelo i um traži odmor, ili se u najgorem slučaju razbolimo. Možemo li kroz uvođenje svakodnevnih malih uživanja spriječiti uzlazne i silazne amplitude?

 J: Apsolutno! Uvođenje svakodnevnih malih uživanja može imati pozitivan utjecaj na naše mentalno zdravlje i pomoći nam da izbjegnemo prezasićenost obavezama i brigama, uzlazne i silazne amplitude te potencijalne zdravstvene probleme koji mogu proizaći iz toga. Kada smo preopterećeni obavezama, brigama, često zanemarujemo brigu o sebi i vlastitim potrebama. To može dovesti do kroničnog stresa i iscrpljenosti, što posljedično može pogoršati naše mentalno zdravlje. Uvođenje malih pozitivnih promjena i rituala u svakodnevni život može nam pomoći da se vratimo sebi, opustimo i smanjimo razinu stresa.

Ova „mala uživanja“ mogu biti različita ovisno o individualnim interesima i preferencijama. Mogu uključivati čitanje omiljene knjige, slušanje glazbe, šetnju prirodom, meditaciju, bavljenje hobijem, opuštajuću kupku ili razgovor s prijateljima… Ključno je pronaći aktivnosti koje nam pružaju osjećaj zadovoljstva i relaksacije. Kroz redovito uključivanje ovih malih uživanja u našu svakodnevicu, dajemo si vremena za obnavljanje energije i oporavak od stresa. Ova praksa može pomoći u održavanju emocionalne ravnoteže, smanjenju napetosti i poboljšanju raspoloženja. Također, može pomoći u jačanju otpornosti na stres jer nam omogućuje da se povremeno odvojimo od zahtjeva i obaveza te se usredotočimo na vlastitu dobrobit.

N:  Kako ustvari pronalaziti trenutke za ta „mala uživanja“ baš svaki dan, trebamo li biti dosljedni ili disciplinirani u tome, te može li to dovesti do usiljene pozitivnosti?

J: Pronalaženje trenutaka za uživanje u malim stvarima svaki dan može biti zahtjevno, pogotovo ako smo do sada zanemarivali ulaganje vremena u takve trenutke. U početku, kao i kod razvijanja novih navika i načina razmišljanja, može nam sve to biti čudno i novo te zahtjeva određenu razinu dosljednosti i discipline, posebno ako smo prezauzeti ili skloni zanemarivanju vlastitih potreba.

Ono što nam može pomoći jest svjesno određivanje dijela dana ili tjedna koji posvećujete samo sebi i svojim malim uživanjima. Može to biti jutarnja ili večernja rutina, ili određeni trenuci tijekom radnog dana. Planiranje ovog vremena pomaže da mu se posvetite svjesno i s namjerom. Također, osvještavanje važnosti brige o sebi i svom mentalnom zdravlju je najjača motivacija koja će vam pomoći da krenete. Razumijevanje da je vaše dobrobit važna i da zaslužujete trenutke uživanja može vam pomoći da postavite prioritete i osigurate da pronađete vrijeme za to.

Što se tiče „usiljene pozitivnosti“, ključno je biti svjestan vlastitih osjećaja i dopustiti sebi prostor za iskrenost. Ne trebate ništa forsirati niti se osjećati pozitivno ili uživati svaki trenutak, jer smo svi ljudi i prolazimo kroz različite emocije. Cilj uvođenja malih uživanja nije stvaranje lažne pozitivnosti, već stvaranje prostora za zadovoljstvo i relaksaciju u svom životu. Ako se nekad ne osjećate inspirirano ili ne možete pronaći trenutke za uživanje, to je potpuno u redu. Dajte si dozvolu da budete iskreni prema sebi i pronađite ravnotežu između prisutnosti i samoprihvaćanja. U konačnici, uživanje u malim stvarima svaki dan trebalo bi biti fluidan proces koji vam donosi radost i opuštanje, umjesto stresa ili pritiska. Slušajte svoje potrebe i prilagodite praksu prema onome što vama odgovara.

N: Koliko često se ustvari događa da se bojimo staviti sebe na prvo mjesto, da osjećamo krivnju ako odlučimo malo stati i odvojiti vrijeme samo za – uživanje?

J: U praksi se ovo viđa jako često, gotovo svakodnevno. Ljudi generalno imaju uvjerenja da je briga o drugima važnija od brige o sebi. U društvu se često potiče žrtvovanje i stavljaju tuđe potrebe ispred vlastitih. To može dovesti do osjećaja krivnje kada se odlučimo staviti sebe na prvo mjesto i to je ono što svakodnevno viđam u radu s ljudima.

Također, taj famozni perfekcionizam, zbog kojeg ljudi osjećaju krivnju kada ne ispune visoke standarde koje su postavili za sebe im često stvara očekivanje da uvijek moraju biti na raspolaganju drugima ili stvara osjećaj da moraju uvijek biti produktivni bez odmora. Ako zanemarimo sebe i brigu o svome zdravlju zbog svih drugih ljudi, dugoročno ćemo se iscrpiti i posljedično imati i slabiju sposobnost brige o drugima. Uzimanje vremena za uživanje i odmor je važan dio samopomoći i očuvanja mentalnog zdravlja.

Kao i kod svake promjene, bitno je biti strpljiv sa sobom i prihvatiti da je briga o sebi proces. Sve više ljudi shvaća važnost brige o sebi i mentalnim zdravlju, tako da je važno da sebi dopustite da budete prioritet i da uživate u malim stvarima koje vam donose sreću i zadovoljstvo.

N: Da bismo uopće znali uživati u životu, koje osnovne potrebe trebamo prvo zadovoljiti prema Maslowljevoj piramidi potreba?

J: Prema Maslowljevoj hijerarhiji potreba, ljudi imaju nekoliko osnovnih psiholoških potreba koje treba zadovoljiti kako bismo postigli osjećaj zadovoljstva i ostvarili svoj puni potencijal, odnosno došli do samoaktualizacije. Ove potrebe su raspoređene u hijerarhiji, krenuvši od nižih potrebama koje treba zadovoljiti da bi se moglo napredovati prema višim potrebama.

Pri dnu hijerarhije su fiziološke potrebe kao osnovne tjelesne potrebe, poput hrane, vode, zraka, spavanja, seksualnosti i skloništa. Kada ih zadovoljimo, možemo prijeći na više potrebe. Nakon što su fiziološke potrebe zadovoljene, ljudi traže sigurnost i stabilnost. To uključuje osjećaj fizičke sigurnosti (kao što su zaštita od opasnosti) i emocionalne sigurnosti (osjećaj da smo sigurni, podržani i zaštićeni). Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potrebe za sigurnošću, ljudi teže pripadnosti i povezanosti s drugima. Socijalne potrebe uključuju potrebu za ljubavlju, prijateljstvom, obiteljskim odnosima i pripadnošću zajednici.

Poviše dolaze potrebe za priznanjem i poštovanjem. Ove potrebe odnose se na želju za samopoštovanjem, samopouzdanjem, priznanjem i poštovanjem drugih ljudi. To uključuje osjećaj postignuća, uspjeha, priznanja za svoj rad i važnosti. Na samom vrhu Maslowljeve piramide nalazi se potreba za samoostvarenjem. Ova potreba se odnosi na postizanje vlastitog punog potencijala, razvijanje talenata, ostvarivanje kreativnosti i pronalaženje svrhe u životu.

Važno je napomenuti da ova hijerarhija potreba nije apsolutna i da ljudi mogu doživljavati i zadovoljavati različite potrebe u isto vrijeme. Također, individualne razlike mogu utjecati na to kako se ljudi uspinju po piramidi i kojoj potrebi pridaju veći prioritet.

N: I kada brinemo o sebi i kada slavimo male uspjehe i kada uspješno završimo neki zadatak, naš mozak luči dopamin za koji je poznato da donosi osjećaj uživanja. Možemo li stvoriti suprotan efekt, poput ravnodušnosti, apatije ili depresije jer postajemo ovisni o dopaminu, zadajući si konstantno neke nove zadatke i izazove, žudeći za tim slatkim okusom nagrade i užitka?

 J: Dopamin je neurotransmiter koji ima važnu ulogu u motivaciji, nagrađivanju i zadovoljstvu. Ima se tendenciju povezivati i s osjećajem užitka jer se oslobađa u mozgu kad doživljavamo zadovoljstvo ili ostvarujemo ciljeve, kada vodimo brigu o sebi, slavimo male uspjehe ili završavamo zadatke. Međutim, dopamin nije samo “hormon užitka”. Ima složenu ulogu u mozgu i utječe na mnoge druge procese, uključujući motivaciju, pažnju, učenje i emocionalno funkcioniranje.

Kada postanemo ovisni o oslobađanju dopamina, što se može dogoditi kad smo stalno u potrazi za novim izazovima i nagradama, mogu se javiti i negativni učinci toga. Ova vrsta ovisnosti može dovesti do stalne potrebe za novim stimulansima i izazovima kako bismo osjetili istu razinu uzbuđenja i zadovoljstva kao prije, a tolerancija se sve više povećava. S vremenom, ovakva vrsta ovisnosti može rezultirati smanjenom osjetljivošću na dopamin i drugim neurotransmiterima, što može dovesti do smanjenja zadovoljstva i emocionalne ispunjenosti. To može dovesti do osjećaja ravnodušnosti i apatije kada dopamina nema u višoj razini. Iz tog razloga je važno pronaći ravnotežu u svojim ciljevima i zadovoljstvu kako bismo izbjegli pretjeranu ovisnost o dopaminu. To se postiže osvještavanjem vlastitih motivacija i vrijednosti, pronalaženjem zadovoljstva u malim stvarima, uspostavljanjem zdravih granica i stvaranjem cjelovitog i uravnoteženog pristupa ostvarivanju ciljeva.

N: Nadovezujući se na prethodno pitanje, možemo li netom prijeći iz tih loših stanja u stanje „uživanja u životu“? Kako započeti proces vraćanja sebi i nahraniti dušu?

J: Da, uvijek je moguće prijeći iz „lošijih stanja“ kao što su ravnodušnost, apatija ili depresivno raspoloženje u stanje „uživanja u životu“. Možda ne naglo iz jednog ekstrema u drugi, ali kroz vrijeme i rad na sebi, polako se mičemo po tom kontinuumu s one negativne, tamne strane prema onoj svjetlijoj pozitivnoj strani. Nekada put nije lagan i zahtijeva od nas trud i traženje pomoći ukoliko ne možemo sami. Ništa ne treba trajati zauvijek i to je ono što nas može ohrabriti i kada dođe loša faza.

Prvi korak tog procesa je postati svjestan da se nalazite u lošem stanju i da želite promjenu. Budite iskreni prema sebi i prepoznajte svoje osjećaje i potrebe. Nemojte se bojati potražiti podršku od voljenih osoba, prijatelja ili stručnjaka poput psihologa ili terapeuta. Razgovor s nekim može vam pomoći da se osjećate bolje i pružiti vam perspektivu i podršku. Radite na uvjerenju da i vi imate pravo na sreću i zadovoljstvo te razmislite o svojim vrijednostima, interesima i onome što vam donosi radost. Pronalaženje svrhe i značenja u životu može vam pomoći da se osjećate ispunjeno i uživate u onome što radite.

Svaki dan pronađite trenutke za uživanje, bilo da se radi o šetnji u prirodi, čitanju omiljene knjige, slušanju glazbe ili bavljenju hobijem. Stvorite rutinu njegovanja sebe koja uključuje brigu o tijelu, umu i duši. To može uključivati zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, meditaciju, molitvu, vježbe disanja, ispunjavanje dnevnika ili bavljenje kreativnim aktivnostima.

I za kraj, prakticirajte svjesnost i pokušajte biti prisutni u trenutku. Umjesto da se prepuštate brizi o prošlosti ili budućnosti, pokušajte biti svjesni sadašnjeg trenutka i cijeniti ono što se događa oko vas.

N: Kako si radila u Human Resources te za tehnološku tvrtku, zanima nas tvoje mišljenje – možemo li uživati  istovremeno dok radimo? Te, koliko nam pomaže tehnologija u tome? Danas „bluranje“ granica između privatnog i poslovnog života radi tehnologije i stalne dostupnosti dovodi do toga da radimo i dok odmaramo.

 J: Osjećaj uživanja u životu može biti povezan s poslom koji radimo, posebno ako smo strastveni prema tom poslu. Kada radimo nešto što volimo i što nam donosi zadovoljstvo, to može imati pozitivan utjecaj na našu sveukupnu sreću i osjećaj ispunjenosti. Stoga, pronalaženje posla koji nas ispunjava i u kojem uživamo može biti važan faktor u osjećaju uživanja u životu.

S današnjom stalnom dostupnošću putem mobilnih uređaja i interneta, granice između privatnog i poslovnog života postaju zamagljene. Često se osjećamo obveznima biti stalno dostupni i odgovarati na poslovne poruke čak i kada bismo trebali odmarati, spavati ili provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima. Postavljanje granica u tome vrlo je važno za našu dugoročnu održivost i funkcioniranje u ovakvom svijetu. Mali koraci od kojih možete krenuti su definiranje vremena koje ćete posvetiti radu i vrijeme koje ćete posvetiti odmoru. Odredite specifične vremenske okvire i pridržavajte se njih ukoliko je to moguće. Zatim možete isključiti obavijesti s poslovnih aplikacija i e-pošte kada odmarate i punite svoje baterije bez digitalnih uređaja. Dajte si slobodu da se potpuno opustite i ne mislite na posao jer ćete na taj način biti produktivniji i kada se vratite tom poslu.

Fokusirajte se na ono što vam je zaista važno i naučite reći “ne” kad je to potrebno. Važno je biti dosljedan u primjeni ovih praksi i slijediti ih kako biste uspostavili zdraviju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

N: Radila si s liječnicima, profesorima, poslovnim ljudima, ali i studentima i mladim ljudima. Primjećuješ li neke razlike u pristupu „uživanja u životu“ prema tim dobnim i profesionalnim skupinama? Te je li uživanje privilegija financijski situiranijih osoba?

J: Iskustvo rada s različitim skupinama ljudi, od studenata i mladih odraslih ljudi do ozbiljnih poslovnih ljudi ukazalo mi je na cijeli spektar različitih izazova s kojima se suočavaju dobno različite skupine ljudi. Svaki period života donosi sa sobom neki novi set izazova s kojima se treba suočiti i prihvatiti ih. Primjerice, mladi ljudi mogu biti usred faze obrazovanja ili izgradnje karijere, dok nešto starije osobe mogu imati veće obiteljske, profesionalne i financijske odgovornosti. To svakako može utjecati na raspoloživo vrijeme i sposobnost da izdvoje resurse za uživanje.

Činjenica je da financijska situacija može imati utjecaj na dostupnost različitih aktivnosti i mogućnosti uživanja. Osobe s većim financijskim sredstvima možda imaju više mogućnosti za putovanja, skuplje hobije ili druge oblike razonode koje su dostupne samo uz određene troškove, ali to definitivno nije razlog da oni koji nisu u takvoj situaciji ne uživaju u životu. Dokaz tome je da postoje ljudi koji si mogu priuštiti sva financijska dobra pa su opet nesretni i nezadovoljni. Korelacija između financijske dobrobiti i sreće u životu je značajna samo u situacijama kada si osobe ne mogu priuštiti osnovne životne potrepštine kao što su krov nad glavom i hrana, tada to značajno negativno utječe na sreću i zadovoljstvo životom, a čim su ljudi nešto iznad toga, to više nije faktor koji utječe na njihovu sreću i generalno zadovoljstvo životom.

Svi ljudi imaju potrebu i pravo na uživanje, bez obzira na svoju financijsku situaciju. Važno je imati na umu da uživanje može proizaći iz jednostavnih stvari poput obiteljskog vremena, prirode, hobija, umjetnosti, druženja s voljenim osobama i slično. Uživanje nije nužno povezano s materijalnim bogatstvom, već sa sposobnošću da cijenimo i radujemo se onome što već imamo u svom životu.

N: Možemo li za kraj reći da smo uspješniji ako znamo kvalitetno uživati?

J: Uživanje i uspjeh su duboko individualni i subjektivni konstrukti te njihova korelacija može varirati od osobe do osobe. Kvalitetno uživanje u životu može značiti da smo svjesni trenutka, da cijenimo male stvari, da smo zadovoljni i sretni u sadašnjem trenutku. To može imati pozitivan utjecaj na naše mentalno zdravlje, emocionalnu dobrobit, generalno zadovoljstvo životom te osjećaj uspjeha.

No, s druge strane, uspjeh se često povezuje s postizanjem ciljeva, napredovanjem u karijeri, stjecanjem materijalnih dobara i društvenim priznanjem. Ovaj tradicionalni koncept uspjeha može biti važan za neke ljude, ali ne mora nužno biti povezan s kvalitetom uživanja. Svaka osoba ima svoje definicije uspjeha i uživanja u životu. Za nekoga to može značiti postizanje ravnoteže između posla i privatnog života, za druge to može biti ostvarenje osobnih ciljeva ili razvoj bliskih odnosa. Važno je da svaka osoba pronađe vlastite vrijednosti i prioritete te uspostavi ravnotežu između postizanja ciljeva i uživanja u putovanju prema njima.