Menu
Menu
Gaslighting nije rezerviran samo za privatne odnose. Kako prepoznati toksično radno okruženje i nositi se s narcisima na poslu?
Naši radni odnosi nisu ništa manje važni od onih u našem privatnom životu. Provođenje većeg dijela dana na poslu znači da naše radno okruženje ima snažan utjecaj na naše mentalno zdravlje i opću dobrobit. Konfliktne situacije s radnog mjesta unosimo i u privatan život, a to u kakvim smo odnosima na poslu utječe na to što mislimo o sebi i kakvi smo prema drugima u privatnom životu.
Zato je važno pričati i o onim manje lijepim stranama posla. O narcisima u ljubavnim odnosima već smo pisali, no što kada smo s njima suočeni u radnom okruženju? Što kada se u radnoj okolini osjećamo nesigurno i pomalo kaotično? Smatramo da nismo dovoljno dobri i često je naša percepcija potpuno različita od one koju ima naš nadređeni ili kolega?
Ponekad smo suočeni s paradoksalnom situacijom: iako smo odabrali posao koji se činio pozitivnim i poticajnim, osjećamo nelagodu i pad motivacije. Svaljujemo krivicu na sebe i pitamo se što s nama nije u redu. No, važno je shvatiti da nezadovoljstvo na poslu nije uvijek samo naša vlastita krivnja.
Slično kao u ljubavnim ili prijateljskim odnosima, na radnom mjestu odnos je dvosmjeran. Za uspješan odnos potreban je napor i volja za uspjehom s obje strane. No, što kad jedna strana manipulira drugom? Što kad se suočimo s narcisoidnom osobom na poslu? I jeste li znali da postoje osobe sklonije psihičkoj manipulaciji od drugih?
Kako i u bliskim odnosima, jedan od najtežih oblika manipulacije, gaslighting, može biti prisutan i u radnom okruženju. Ovaj oblik psihološke manipulacije može dovesti do toga da počnete sumnjati u vlastite osjećaje, iskustva, pa čak i stvarnost. Gaslighting je poput suptilnog obrasca manipulacije u kojem manipulator dovodi osobu u stanje zbunjenosti i sumnje u vlastitu percepciju. Pokušava narušiti emocionalnu stabilnost i samopouzdanje osobe negirajući njezina iskustva, osjećaje i često izvrtanjem istine.
Čini se da gaslighting nekim ljudima dolazi prirodno. Ipak, nisu svi gaslighteri svjesni što rade. Izraz se koristi uglavnom kada netko svjesno manipulira prijateljem, članom obitelji ili kolegom. No, mnogi gaslighteri dijele neke zajedničke karakteristike, a to su:
Nizak osjećaj vlastite vrijednosti ili samopouzdanja.
Nesigurnosti koje prikrivaju neprestanim ukazivanjem na mane drugih ljudi.
Potreba za kontrolom do te mjere da ne reagiraju dobro kad izgube moć.
Narcisoidne tendencije (ponekad se manifestiraju na radnom mjestu kao toksično vođenje tima).
Ponekad može biti teško prepoznati gaslightera jer neki od njih su karizmatični i šarmantni, što može dovesti u zabludu. Drugi gaslighteri su pak rezervirani, što čini njihove manipulativne taktike još manje očitima. No, bez obzira na to, svi posjeduju gore navedene karakteristike. Prepoznavanje gaslightinga na radnom mjestu ključno je za suočavanje s ovim problemom, a evo nekoliko znakova i primjera koji vam mogu pomoći prepoznati ovu manipulaciju:
Kontinuirano sumnjate u svoje doživljaje stvarnosti na poslu.
To je najveći znak gaslightinga. Ako ne znate što mislite i osjećate nakon susreta s “teškim” kolegama, vjerojatno doživljavate gaslighting.
Nedostatak konstruktivne povratne informacije.
Ako slušate upornu, neopravdanu negativnu priču o svom radu na poslu, moguće da imate zlostavljača pred sobom. Veliki znak gaslightinga na radnom mjestu je nedostatak konstruktivne povratne informacije.
Gaslighter omalovažava vaše napore, emocije ili doživljaje.
Ako se osjećate ponosno zbog projekta koji ste upravo završili, gaslighter će pronaći način da vas uvjeri da ste ga trebali obaviti bolje ili brže, dovodeći vas u pitanje jeste li uopće trebali biti ponosni na svoje napore. Također, umanjivat će vaš doprinos na projektu, te vas vrlo često pokušati uvjeriti da je upravo on zaslužan za konačan pozitivan rezultat.
Gaslighter često laže o događajima ili tvrdi da se nešto nije dogodilo, čak i kad znate da jest.
Negira vaša opažanja i osjećaje,pokušavajući vas uvjeriti da su pogrešni ili da pretjerujete. Optužuje vas za greške koje niste napravili ili pokušava revidirati povijest događaja.
Izmjenjuje pohvale s kritikama kako bi vas zbunio i natjerao da se osjećate nesigurno.
Jedan dan kaže da ste nešto odlično napravili i da imate super ideje, a drugi dan to sve negira i još umanjuje vrijednost tog istog napora za koji vas je dan ranije pohvalio? Vjerojatno se radi o gaslightingu.
Iako nitko nije potpuno imun na gaslighting, neki su pojedinci ranjiviji od drugih. Osobe koje imaju nisko samopouzdanje, teže odobrenje i prihvaćanje, te imaju problema s postavljanjem zdravih granica, skloniji su gaslightingu. Također, osobe koje su ranije bile izložene kontrolirajućim ili manipulativnim odnosima, kao i one koje su empatične i teže postavljanju granica, mogu biti ranjive na ovu manipulaciju. Iako, moramo priznati da su neke od navedenih osobina i one osobine koje čine dobru podlogu da netko i sam bude gaslighter.
Prepoznajte ponašanje.
Obratite pozornost na gore navedene oblike gaslightinga.
Izbjegavajte sukob.
Sukob s gaslighterom rijetko je efikasan, jer obično rezultira negacijama i napadima. Umjesto toga, radite na svom samopouzdanju i potražite podršku.
Dokumentirajte.
Zapišite sve relevantne događaje kako biste imali evidenciju i dokaze.
Naposljetku, razmislite o promjeni posla.
Ako situacija ne postane bolja i negativno utječe na vašu dobrobit, razmislite o promjeni radnog mjesta ili karijere.
Pitanje koje se često postavlja jest kako netko može pasti pod utjecaj gaslightinga? No, stvarnost je da nitko nije imun, baš kao i u privatnim odnosima. Svi smo skloni postavljanju visokih očekivanja prema sebi i potrebi za odobrenjem. Zapamtite, bitka sa psihičkom manipulacijom nije samo naša, ali ona zahtijeva hrabrost i volju da se nosimo s njome i ostanemo dosljedni sebi.
Naše emocije i percepcija su važne i trebamo ih cijeniti. Isto tako, postavljanje zdravih granica, traženje podrške i vjera u sebe mogu biti naši vodiči prema izlazu iz labirinta manipulacije.
Ostaje pitanje kako možemo transformirati naše radno okruženje. Možemo li, zajedno s drugima, stvoriti kulturu poštovanja i empatije? Možemo li naučiti bolje razumjeti različite perspektive i pridonositi zdravijoj dinamici na poslu?
Pokušajte uvijek odabrati sebe i osvijestiti da radna okolina ne mora biti psihički zahtjevna, te da odlazak na posao s “kamenom u trbuhu” ne bi trebao biti dio vaše svakodnevice.
