Krajnje je vrijeme da promijenimo način na koji trošimo i razmišljamo o novcu.
Možete li se zamisliti u 2025. godini kao samosvjesnu, financijski neovisnu osobu, koja lako financira svoje snove pomoću štednje? Zvuči dobro, zar ne? Ipak, društvena očekivanja da trebamo biti njegovani, lijepi, mršavi i mladi (dodatno artikulirana savršenstvom svijeta društvenih medija), često nas tjeraju na potrošnju na najnovije proizvode, tretmane, manikure i shopping, što bilo kakvu pomisao na štednju često stavlja u drugi plan.
Štednja nije samo put do financijske stabilnosti i mentalnog mira, već može biti i ”čarobna”. Prvo, novac ne poznaje granice, spol ni religiju i svatko ima jednake šanse za zaradu od investiranja u jednakim uvjetima. Drugo, novac može raditi za nas i njegova moć samokreacije je genijalna. Dobre investicijske odluke mogu vam kroz neko vrijeme osigurati pasivni prihod.
Isto tako, novac voli mladost. To znači da što ranije počnete štedjeti, novac će dulje raditi i zarađivati za vas.
Umjetnost samokreacije novca leži i u konceptu tzv. ”compound interest”. Iako je teško prevesti, možemo reći da je to nešto kao ”ukamaćivanje”, kamata na kamatu. Evo i primjera koji zbog jednostavnosti zanemaruje inflaciju, tržišne uvjete, monetarnu politiku, rizike i vremensku vrijednost novca.
Zamislite da svaki mjesec umjesto, primjerice troška manikure i trajnog laka, investirate 50 eura uz godišnju kamatu od 5 posto. Od 21. do 51. rođendana taj iznos će narasti na oko 41 tisuću eura. Nasuprot tome, ako nastavite plaćati 50 eura mjesečno za manikuru, ukupni trošak do 51. rođendana iznosit će 18 tisuća eura. Razlika između 41 tisuće eura štednje i 18 tisuća troška manikure pokazuje pravu umjetnost samokreacije novca kad je u pravim rukama. Uloženi novac je zaradio kamatu, zatim ta kamata također zarađuje kamatu, a ta kamata ponovo zarađuje kamatu.
Novac se samokreira na razne načine, poput najma, dividende ili povrata na investicije i krug se vrti. Novac se akumulira u svijetu kapitalizma. Naravno, postoje brojni faktori koji utječu na tempo i stil samokreacije novca, ali ako ne probate, nećete dati šansu svom novcu da za promjenu počne raditi za vas, umjesto da vi stalno radite za njega.
Zašto nam je teško štedjeti, posebice u Hrvatskoj gdje je štednja manja nego u EU? Naši susjedi Mađari, s nižom prosječnom plaćom, štede više; mjesečno 116 eura, što čini 11 posto njihove plaće. Hrvati u prosjeku štede 77 eura mjesečno ili 4 posto plaće.
Statistika o štednji žena u Hrvatskoj je dodatno poražavajuća. Naime, žene štede i investiraju manje od muškaraca. To dijelom možemo pripisati činjenici da žene manje zarađuju, imaju manje mirovine, no dio odgovornosti je i na nama i našoj financijskoj pismenosti (možda i sklonosti impulzivnoj kupnji). Tu su i brojna uvjerenja, generacijske navike, lokalni običaji o štednji i načinu investiranja, ali krajnje je vrijeme i neke od njih uistinu treba ”razbiti”:
”Samo bogati investiraju”
Apsolutno netočno. Investiranje se odavno demokratiziralo i moguće je krenuti s 50 eura, iz vlastitog doma i s mobitela, uz značajno smanjene troškove.
Kupnja nekretnine na kredit je dovoljna štednja i mjesečno odricanje
Hrvati vole nekretnine, a apartmani na moru znaju biti pravi čarobnjaci za samokreaciju novca. No, nekretnine su samo jedna od opcija – postoje alternative, neke i značajno isplativije. S kontinuiranim rastom cijena nekretnina, san o vlastitom domu postaje nedostižan za mnoge. To ne znači da ne možete investirati u druge instrumente koji će vam pomoći da ostvarite taj san.
Ako investiram, neću imati za neke stvari meni važne – što je s YOLO?
Poanta štednje i investiranja je odgoditi dio potrošnje danas u korist buduće slobode. Ako sanjate o dalekom putovanju ili nezaboravnom rođendanskom tulumu, štednja vam omogućava da to ostvarite bez dugoročnog opterećenja.
Što ako se tržište okrene i izgubim novac?
Da, možete izgubiti i cijelu investiciju jer investiranje nosi rizik, baš kao što se nokat može slomiti ili kuća oštetiti u potresu. Važno je informirati se o alternativama, procijeniti koliko rizika ste spremni preuzeti i odrediti na koji rok planirate investirati.
Kao što manikuru prepuštamo profesionalcima, zašto ne bismo i upravljanje investicijama? A neke stvari ne možemo kontrolirati, poput financijskih kriza, ali stvari poput vlastite potrošnje, možemo. Usmjerite energiju na ono što možete kontrolirati – potrošnju.
Kako staviti potrošnju pod kontrolu i krenuti štedjeti?
Najbolju sliku o potrošnji daje naš bankovni račun, koji, kao i naš ormar, treba povremeno čišćenje. Dok pospremate ormar, pitajte se koliko vam neke stvari još uvijek odgovaraju s obzirom na veličinu, stanje i stil. Isto to trebate učiniti s bankovnim računom.
Analizirajte svoje troškove, podijelite ih u kategorije: prehrana, stanovanje, režije, prijevoz, edukacija, zdravlje, hobi i aktivnosti, zabava i izlasci, odjeća, kozmetika i ostali troškovi te provjerite koliko trošite na svaku od njih. Je li to u skladu s vašim životnim vrijednostima?
Jedno od uobičajenih pravila upravljanja osobnim financijama je da se oko 50 posto redovnih prihoda usmjeri za osnovne potrebe (hrana, stanovanje, režije, zdravlje, transport), 30 posto za želje (izlasci, hobi, putovanja i ostali troškovi), a 20 posto na štednju i investiranje. Od tih 20 posto štednje, oko 10 se obično investira.
Ovaj okvir možete prilagoditi prema svojim godinama, planovima, karijeri i osobnim ciljevima, ali dugoročno se trudite da postignete barem 20 posto štednje. Kad dobijete povišicu, nemojte se odmah zanositi novim potrošačkim mogućnostima; umjesto toga revidirajte postotke raspodjele.
Kako postajemo stariji i mudriji, obično i više zarađujemo pa se čini i lakše investirati. Ipak, dobro je krenuti mlad i usvojiti znanja i iskustva s investiranjem, pa kada dobijemo veću plaću, bonuse, nasljedstvo ili npr. prodamo tvrtku – znat ćemo kako usmjeriti novac da radi za nas i stvara mjesečna pasivna primanja.
Osobno nisam pobornik nekih radikalnih mjera štednje, iako bi mi pauza od shoppinga nakon napornog prosinca dobro došla. Smatram da, uz naš civilizacijski napredak (poput prihvaćanja manikure kao nužnosti); trebamo razviti i naviku redovne mjesečne štednje. To će nam omogućiti investiranje i (samo)kreiranje pasivnih prihoda.
Živimo u svijetu kapitalizma gdje su mnogi već odavno magistrirali igru potrošačkog konzumerizma. Zato, ako već niste – vrijeme je da prijeđete na sljedeći nivo i zaigrate ”prolevel” igru (samo)kreiranja pasivnih prihoda.
Više sličnih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.