N: Proljeće je doba godine kada ”svi nešto trebaju”, bude se nove ideje, grad živi više i stalno se nešto događa. Što ako to u nama budi osjećaj pritiska, a ne sreću i uzbuđenje? Kako uopće uskladiti posao i uživanje, osobito kada se događa puno toga?

A: Sve ovisi o tome što je vama važno, zbog čega je za početak dobro znati što vam je važno. Primjerice, meni je to hodanje, zdrava hrana, ali i druženje s djecom, osobito negdje vani na otvorenom. Kako mi posao oduzima jako puno vremena, sve ostalo vrijeme koje imam potrudim se učiniti multipraktičnim i korisnim, pa ću primjerice s djecom prošetati do tržnice kako bi kupili povrće i voće, a u povratku ćemo sjesti na sladoled jer su i njihove potrebe važne. Možda mi taj dan ipak nije priopritet oprati zavjese i prozore, pa ću to napraviti onda kada će mi više odgovarati. A i treba skuhati ovo što smo donijeli s placa, zar ne? (smijeh)

N: Koji bi bio tvoj savjet kada nam životne okolnosti postanu ”overwhelming”, radi li se tu ustvari u načinu na koji se nosimo s obvezama, organizacijom i stresom u kontiunitetu?

A: Ono što sam primijetila kod same sebe, a primjetim da je i drugima to izvor stresa, je neorganiziranost po pitanju dosljednog obavljanja samo jednog zadatka. Evo primjerice, ja danas pišem ovaj članak, trebam se javiti na par poziva, otići na glasanje i skuhati ručak. Danas je ipak neradni dan i moj jedini izazov je da se ne upletem u iluziju multitaskinga.

.

”Pokušajte zadatak kojeg ste isplanirali odraditi do kraja prije nego što uletite (obično napola) u nešto drugo. Također, ukoliko imate puno obaveza, pokušajte napraviti male pauze između njih. Ponekad je i minuta dovoljna da pogledate nebo, udahnete i kažete si neku lijepu riječ.”

.

Tu ipak želim naglasiti da ukoliko primijetite da gubite interes za aktivnosti koje vas inače vesele ili primijetite da često oboljevate te da izražavate čak i određenu dozu cinizma prema svijetu i ljudima oko vas, možda ste u burnoutu. Burnout je ozbiljno stanje koje, ukoliko ga zanemarujemo, narušava vašu funkcionalnost, ima značajan negativan utjecaj na vaše emocije, a i zdravlje će vam biti puno lošije na račun slabijeg imuniteta. Smanjujte broj obaveza pomalo i shvatite da morate odmoriti. Nikako naglo i ne preko noći, ali malo po malo kako bi se burnout smanjio, a onda, kroz vrijeme i nestao.

A: Pobornica si upornog i marljivog rada, ali i opuštanja i uživanja u slobodnom vremenu, brizi za sebe? Kako bi možda opisala idealnu ravnotežu, ukoliko ju je uopće moguće generalizirati jer svi smo drugačiji?

N: Ravnoteža je za mene zapravo dosta kaotičan pojam, nikako onaj koji se veže za ideju “podjednakog”. Naime, priroda mog posla je takva da ću u određenim mjesecima imati jako puno posla dok ću u nekim drugim mjesecima u godini upogoniti “far niente”. U danima kada znam da mi je raspored takav da se ni igla u njega neće uspjeti ugurati, kompletno sam debalansirana i svakako nemam vremena za ikakve zdrave obrasce življenja (hodanje, trčanje, pa čak ni kuhanje). Dopuštam si jako malo takvih perioda, dozirano, jer znam koliko su štetni za moje zdravlje.

Kada prođu, naglašavam zdravlje i puno više vremena ulažem u oporavak jer je jako važno da izbalansiram sve ono što nije bilo dobro. Ono što je apsolutni zakon u mom životu i prostor kojeg čuvam je moj san i vrijeme provedeno u krevetu. Moj je prosjek trenutno devet sati i zbog toga nekad trpi moj društveni život, ali takav mi je period. Planiram tulumariti u mirovini!

A: Koja je razlika između (proljetnog) umora i premorenosti? Kako možemo znati jesmo li samo umorni i trebamo li slobodni vikend ili godišnji, ili trebamo novi sistem funkcioniranja?

N: Ključna je razlika u toj emotivnoj komponenti i gubitku interesa i entuzijazma. Također, burnout ne mora biti vezan samo za posao, iako je veća vjerojatnost da će se pojaviti u pomagačkim zanimanjima; on se može pojaviti i u odnosima, poput roditeljstva. Kada gubite entuzijazam i interes za svoje bližnje, doći će do osjećaja grižnje svjesti. To je ponekad teško uloviti jer nas takvi osjećaji tjeraju da se preispitujemo, dok samo trebamo stati na loptu i bolje isplanirati život.

A: Koje su tvoje osobne taktike pametne organizacije, balansa između posla i slobodnog vremena?

N: Moj spas je moj kalendar (digitalna verzija). Nakon što strateški planiram ostvarenje nekih ciljeva, korake koje sam definirala zapisujem u kalendar. Pravilo je da nakon pet sati poopodne ne upisujem ništa osim privatnih obaveza i aktivnosti. To sam si jednostavno zabranila.

Naime, prije par godina primijetila sam da posla uvijek ima i da je jako zarazan jer ja stvarno volim to što radim. Na račun toga, posao mi se znao “preliti” na slobodno vrijeme. Zanimljiv je, sve se doima hitnim i bitnim i uvijek postoji još nešto za odraditi. No, nije li tako svima?

.

”Jasnijim određivanjem prioriteta došla sam i do jasnije slike u glavi i u svom kalendaru. Sve što nisam odradila do pet neće biti odrađeno taj dan. Nećete vjerovati, ali ništa se nije dogodilo. I dalje i moj posao, kao i svijet oko mene, funkcioniraju sasvim dobro. Naučila sam reći sama sebi, ali i drugima jedno veliko “ne”.”

.

Također, svaki dan u podne vrijeme je za veću pauzu i ručak. Kada ga nisam upisivala, znao mi je proći dan bez ručka. Razmislite o banalnim stvarima koje preskačete, a koje vam narušavaju balans i stavite ih napokon i jednom zauvijek u svoj kalendar.

N: Što bi navela kao osnove koje nam mogu pružiti potporu, činiti bazu našeg lifestylea (prehrana, san, dodaci prehrani..) kako bi se bolje nosili s izazovnijim periodima ili čak ovim lijepim periodima poput proljeća koje često nosi puno uzbuđenja i potrebu da budemo ”na sto strana”?

A: Podrška je u nama i izvan nas. U nama je podrška skrivena u riječima koje si šapućemo kad god proživljavamo neku situaciju, ali i kad samo razmišljamo o onima koje dolaze ili o onima koje su prošle. Unutarnji samogovor naslonjen je na naša uvjerenja, a osvještavanje tih vlastitih uvjerenja pruža nam priliku za ispravljanjem onih negativnih i ograničavajućih, kao i uvođenje onih poticajnih ili samo realnih (za početak).

.

”Podrška izvana je nešto što rijetko i nejasno tražimo od drugih. Podržavajući odnosi osnova su sretnog življenja. Definirajte što trebate od drugih i recite im to. Također, pitajte druge što oni trebaju ili žele od vas. Pružanje podrške ponekad je podrška samima sebi.”

.

Osim ovih psiholoških aspekata podrške, možemo ju pronaći u izbalansiranoj i zdravoj prehrani kao i u redovnoj tjelesnoj aktivnosti. Čak i ako živite stresan život i nemate priliku za dobrim snom, ove će vam stvari malo popraviti “štetu”. Također, dodaci prehrani su tu kako bi dobili neke stvari koje kroz hranu nemamo šanse primiti, a neki od njih pružaju i efekte balansa unutar tijela koji će se pozitivno odraziti na naš fokus i emocije.

Bioandina maca je jedina aktivirana maca na hrvatskom tržištu kod koje su aktivirani  sekundarni metaboliti (macamidi i macaeni), jedinstveni za biljku macu. B•Dynamic kapsule doprinose normalnom metabolizmu stvaranja energije, smanjuje umor  i iscrpljenost te doprinosi normalnoj imunološkoj i kognitivnoj funkciji.

B•Dynamic kapsule sadrže i ekstrakt ploda camu camu, koji je jedan od najbogatijih biljnih izvora vitamina C na svijetu, a upravo vitamin C štiti stanice od oksidativnog stresa. Ove kapsule bogate su i sjemenkama guarane, L-citrulin DL-malatom, vitaminima B skupine, vitaminom D, kromom te željezom, a dobrobiti ovog proizvoda dodatno pospješuju i dodani vitamini i minerali.

Više o proizvodu B•Dynamic kapsule saznajte na www.bioandina.hr! Pri kupnji iskoristite kod NOON10 za dodatni popust od 10% na sve Bioandina proizvode.

*Ovo je sponzorirani i savjetodavni članak; za korištenje proizvoda savjetujte se sa stručnjacima.

Više ovakvih tema pronađite u našoj rubrici WELL-BEING.