Slušate li istinski svog partnera ili partnericu?

Foto: Unsplash
Autor: Martina Kolarić

Kako slušati drugoga i pružiti podršku dok živimo u vremenu digitalne buke.

Često čitamo i slušamo savjete o tome ”kako se postaviti” u vezi, kako postaviti granice, kako reći ne, a često nas upravo ti savjeti samo dodatno zbunjuju, dezorijentiraju i vrlo često, iako izrečeni u najboljoj namjeri, u našem odnosu zapravo i ne budu primjenjivi.

Ono što vjerojatno često zapitate kada se nađete u situaciji preplavljeni savjetima jest – što od toga stvarno možete primijeniti na svoj odnos?

Zato smo ovog Valentonova odlučili napisati tekst koji ne nudi gomilu savjeta kako poboljšati odnose već pokušava pronaći odgovor u suprotnom; razumijevanju i empatiji – jesmo li spremni i znamo li zaista čuti što nam druga strana govori?

U svijetu zasićenom savjetima na svakom koraku, od anonimnih blogova do viralnih postova na društvenim mrežama, postoji stalan pritisak da se usvoje tuđa stajališta o tome kako živjeti, voljeti, i komunicirati.

Ali što ako je pravi odgovor na ovu bujicu savjeta nešto radikalno jednostavno, a opet duboko izazovno – naučiti istinski slušati?

Izazov predrasudama: Slušanje iza riječi

Prava komunikacija zahtijeva više od samo čekanja na red da nešto kažemo. Ona uključuje aktivno i pažljivo slušanje, gdje se privremeno ostavljaju po strani naše pretpostavke i planovi za odgovor. Slušati istinski znači zaroniti u tuđu perspektivu, trudeći se razumjeti njihov kontekst i osjećaje.

Ovaj način slušanja omogućava nam da budemo otvoreni prema promjenama koje nam donosi tuđa priča, što je zapravo čin otvaranja sebe prema novim iskustvima i promišljanjima. To ujedno podrazumijeva da osobi koju slušamo i dajemo joj  svoju pažnju – vjerujemo.

“Naučiti vjerovati drugima neraskidivo je povezano s usvajanjem vjerovanja da ste vrijedni primanja ljubavi i podrške. Također je važno razlučiti kome tu ranjivost pokazati,” tumači Sheleana Ayiana u knjizi “Postanite ono što jeste”.

Odaberete li osobe koje su vam pokazale da su emocionalno sigurne i koje će vas saslušati i suosjećati s vašim problemima, praznine u komunikaciji ne bi trebale postojati. Međutim ovo je puno lakše napisati nego primijeniti u praksi intimnih odnosa.

Imamo li svi kapacitet poslušati što nam bliska osoba zaista otkriva u razgovoru?

Većina nas u svojim interakcijama s drugim ljudima često projicira svoje rane iz prošlosti. Ako su nam mentalne granice slabe, burno reagiramo kad se tuđa mišljenja razlikuju od naših, osjećamo se napadnutima kad od drugih dobijemo povratne informacije ili usvajamo tuđa mišljenja kao naša vlastita.

Tada vrlo često samo pretpostavljamo što je drugi rekao i što govori i odgovaramo automatski bez razmišljanja, odnosno branimo se. 

Kad su naše mentalne granice slabe, osjećamo se ugroženo zbog tuđih različitih mišljenja i brzo skočimo na zaključke. No ako imamo čvrste mentalne granice, možemo bolje slušati i prihvatiti tuđa mišljenja, ne uzimajući ih odmah k srcu.

To omogućuje da budemo otvoreni za nova iskustva i različite perspektive, umjesto da brzo osuđujemo one koji vide svijet ili situaciju drugačije od nas.

Slušamo li kao žene i predugo? Kada treba prestati slušati?

U kontekstu ženske emancipacije, znati kada prestati slušati savjete koji guše našu pravu prirodu i krše naše granice može biti moćan čin. No kada se te iste granice krše nije lako utvrditi i ovisi o tome koje su naše osobne granice. Obično, u trenutku kad nešto počne gušiti našu autentičnost i kršiti naše osobne granice, trebamo se naučiti odmaknuti.

Slušanje samo po sebi i u ovom kontekstu nije pasivno prihvaćanje svega što čujemo, već biranje što ćemo uzeti u obzir dok paralelmo čuvamo svoj osobni integritet i vlastitu neovisnost. 

Pronalazak vlastitog glasa

Međutim, često se nalazimo u situaciji kada sumnjamo u vlastite stavove, vlastite granice i odluke. U takvim situacijama, savjeti koji nas salijeću sa svih strana dodatno narušavaju naš odnos sa samima sobom, ali i bliskom osobom. Stoga, osim slušanja moramo, ako nismo to usvojili ranije, naučiti pažljivo slušati same sebe, ali i još važnije – poznavati i prihvaćati same sebe. 

Živimo u vremenu u kojem svatko može imati online platformu i svatko može biti savjetnik. Zato je sposobnost filtriranja i pronalaska vlastitog glasa ključna u izgradnji odnosa sa samima sobom, ali i  dubokih odnosa. To zahtijeva pažljivo slušanje vlastitih vrijednosti, želja, i potreba.

Ovo slušanje sebe nije sebično; naprotiv, to je temelj za izgradnju istinskih i dubokih veza s drugima. Kada smo u kontaktu sa svojom suštinom, možemo autentično slušati i biti prisutni za druge, stvarajući prostor za međusobno poštovanje i razumijevanje.

Ostavite prošlost gdje joj je mjesto

Unutarnji nemiri i nezadovoljstvo zbog ranije neriješenih odnosa i trauma iz djetinjstva često nam zamagljuju bit odnosa. Zaboravile smo da temelj zdravog odnosa čine zadovoljne osobe. Današnji način života često nam servira moderne bajke o ljubavi prepune materijalizma i zapravo nemogućih scenarija. Scenarija, koji su na društvenim mrežama i u medijima previše stilizirani i bez naputka o korištenju sadržaja. 

Činjenica jest da je svaki odnos kompleksan i svaka osoba ima drugačije zahtjeve. Ako nam je do nekoga zaista stalo i volimo ga, onda ga i zaista želimo čuti, baš kao što želimo čuti i same sebe. Isto tako, ako nekoga zaista volimo onda mu želimo podariti slobodu, baš kao što tu slobodu i same zahtijevamo. Ako imamo cilj da usrećimo onoga koga volimo i same bismo zapravo trebale biti sretne same sa sobom. Je li moguće da je zapravo toliko jednostavno, a toliko komplicirano?

Povratak slušanju, u smislu duboke međuljudske angažiranosti i unutarnjeg refleksije, možda je najradikalniji odgovor na preplavljenost savjetima. Za Valentinovo ove godine, možemo stoga izazvati konvencije ne samo odbacivanjem tuđih očekivanja već i preispitivanjem kako i koga slušamo. Slušanjem – aktivnim, empatičnim, i autentičnim – otvaramo put dubljem razumijevanju sebe i drugih, izgrađujući tako temelje za istinski ispunjene odnose.

VEZANE OBJAVE