Orijentirana prema čovjeku, a ne prema profitu.
Noon uvijek podržava kvalitetne priče, a na jednu od njih smo naišli u dokumentarnim epizodama Dobre ekonomije u produkciji Pipser kuće. Točnije, na šest takvih priča koje obrađuju teme ekološke i ekonomske održivosti gospodarenja otpadom, održivog turizma, obnovljivih izvora energije, ekološke hrane, te nove sustave održive gradnje, uz opće predstavljanje što znači dobra ekonomija. Ova doumentarna serija otkriva mogućnosti, prilike i načine pravednijeg i kvalitetnijeg života pojedinca i zajednice, odgovarajući na bazična pitanja održivosti društva i okoliša. Donosi primjere dobre i odgovorne prakse i gospodarenja kao odgovore na goruće probleme održivosti ekosistema.
Ponekad su za razvoj bolje ekonomije bitniji pojedinci odnosno poduzetnički vizionari koji na mikrorazini rješavaju velike društvene probleme – nezaposlenost, neiskorištenost prirodnih resursa, isključivanje pojedinih društvenih skupina (nacionalne manjine, invalidi, starije osobe) iz proizvodnog procesa i društva u cjelini. Projektima koje su pokrenuli, protagonisti ove serije postali su dio takozvane dobre ekonomije orijentirane prema čovjeku, a ne prema profitu.
Upravo u epizodi o ekološkoj hrani svoje priče i iskustva podijelili su prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender koja je klinička nutricionistica na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb; Zlata Nanić, osnivačica prvog ekološkog imanja u Hrvatskoj; Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt; Marko Kozjak, jedan od osnivača tvrtke VeeMee koja se bavi pametnom logistikom i digitalnim slijeđenjem hrane s ciljem sprječavanja bespotrebnog bacanja viškova i reduciranja emisije CO2; te vlasnici OPG Džakula i OPG Biomara koji predstavljaju primjer dobre ekonomije u poljoprivredi.
Protagonisti su kroz svoj primjer prikazali kako svatko od nas može doprinijeti održivosti prehrambenog sustava. To može uključivati kupovinu lokalno proizvedene hrane, smanjenje količine hrane koju bacamo, biranje hrane koja ima manji utjecaj na okoliš, te poticanje političkih odluka koje podržavaju održivi prehrambeni sustav.
Hrana je jedan od osnovnih ljudskih potreba, ali isto tako može biti i izvor problema ako se ne upravlja održivo. Stoga je važno osvijestiti utjecaj hrane na okoliš, zdravlje i društvene aspekte, te djelovati u skladu s tom sviješću. Samo tako možemo stvoriti prehrambeni sustav koji podržava zdravlje ljudi, planeta i društva u cjelini.