Sanja Martinović

Foto: Joanna Paciorek / @on.skin

”Skincare za mene znači vrijeme koje odvajamo za sebe. Meni je on kao svojevrsna meditacija.”

U našem medijskom prostoru nažalost nema ni približno dovoljno online mjesta na kojima se možemo educirati o skincareu. Da, o aktualnim trendovima i novim brendovima, kao što i imamo pristup recenzijama od strane modnih i beauty influencera. No, ako želite uistinu saznati više o nekom proizvodu, sastojku, saznati kojim redom i s kojim drugim sastojcima se oni smiju koristiti, saznati uopće trebate li ih koristiti, morat ćete upitati svoju dermatologicu, kozmetičarku, prijateljicu, je li tako? Zašto još uvijek nemamo medij koji nam daje više, na kojem se možemo informirati bolje, a ne kopati po bespućima Instagrama? U novoj rubrici Sunday Stories, posvećenoj self careu i beautyju, upoznajte Sanju, koja je nedavno pokrenula On Skin, divnu i minimalističku stranicu s kojom je napravila upravo taj korak više.

N: Iskreno, mislim da kod nas užasno nedostaje beauty medija, skincare je svakako u posljednje dvije godine prestigao sve primjerice modne trendove, popeo se na vrh ljestvica traženosti. Koje je tvoje mišljenje o tome, kako pristupaš skincareu?

S: Skincare za mene znači vrijeme koje odvajamo za sebe. I tu ne mislim samo na proizvode koje stavljamo na svoju kožu, već na to kako se njegujemo i iznutra. Meni je on kao svojevrsna meditacija, vrijeme u kojem radimo nešto za sebe. Zato više preferiram prirodnu kozmetiku jer ti brendovi obično zatvore krug – misle na okoliš, obnovljive izvore energije, recikliranje, kao i na kvalitetan sadržaj. Isto tako mislim da su neke sirovine dobivene iz biljaka puno bolje za nas od sintetičkih, ne samo za nas, nego i za planetu. Tako da da, skincare je po meni jedan zatvoreni krug brige za nas i sve oko nas.

Popularnost skincarea koji se događa zadnje dvije godine nastao je dijelom zbog pandemije, jer smo imali više vremena za sebe ili slobodnog vremena općenito, kao i popularnost clean beauty trenda. Baš poput zdrave prehrane i kako pazimo što unosimo u sebe, tako smo počeli paziti i što nanosimo na sebe. Taj clean pristup natjerao je i velike tvrtke da puno više reklamiraju i lansiraju takvih proizvoda i prepoznali su to kao trend na kojem, nažalost, mogu samo više zaraditi.

No, mislim da se time ništa novo ne otkriva ili mijenja već samo da imamo sve više proizvoda, kao i sve više novih clean brendova, kako vani, tako i kod nas. Tom trendu svakako doprinose i društvene mreže, beauty influenceri, tako da smo danas bombardirani sa svih strana o skincare trendovima i nisam sigurna koliko je to pozitivno. Kao što zdravu prehranu trebamo istražiti za sebe i prilagoditi taj pojam svojim potrebama, tako je i sa skincareom – inače samo slijepo pratimo trendove.

N: Završila si fitokemiju, zašto te i kada fascinirala? Koje su neke najvažnije/najzanimljivije stvari iz fitokemije?

S: Fascinirala me još u djetinjstvu, činjenica da uopće možemo iz biljaka ekstrahirati tvari koje se primjenjuju medicini, pa i skincareu. Iz te fascinacije prema organskom formuliranju počela sam se interesirati za kozmetiku. Trend prirodne kozmetike krenuo je najvećim dijelom 2015. godine, kada su velike tvrtke užurbano krenule raditi svoje prirodne sastojke za proizvodnju kozmetike. Rekla bih da su tek tada prirodni proizvodi počeli konkurirati konvencionalnim proizvodima, iako ih ja osobno sve manje volim razdvajati u te dvije grupe.

Tako je moja ljubav prema mojoj struci prerasla u nešto opipljivo. Svi ekstrakti iz biljaka mogu se ispitati i dosta njih može na naše zdravlje djelovati kao i sintetički sastojci. Nemaju jednako, imaju drugačije djelovanje, u nekim slučajevima dugoročno jednako učinkovito, a istovremeno s manje loših posljedica na naše zdravlje.

N: Kad je i kako nastao OnSkin, s kojom idejom, kako pristupaš temama?

S: 2014. godine sam spontano i bez ikakvog plana na instagramu počela pisati o prirodnim sastojcima i kozmetici, zapravo iz ljubavi prema fitokemiji. S vremenom mi je taj format postao premali i tako je nastala OnSkin web stranica na kojoj želim sa stručnim sugovornicima studiozno i realno, pristupati aktualnim temama u beauty industriji. Želim da OnSkin bude, ostane, mjesto iskrenog educiranja. Zato više pišem o temama nego o samim proizvodima.

N: Što misliš o clean beauty trendu? Je li to samo trend, je li nešto drugo puno važnije od clean sastojaka (možda koje su biljke u pitanju, kako se doziraju, poznavanje vlastite kože?

S: Po meni je clean izmišljen pojam koji se koristi u marketinške svrhe i za marketing straha. Žene danas koriste clean proizvode jer se jednostavno boje da će im konvencionalni proizvodi naštetiti, što nije točno. Daleko od toga da postoji strah od kumulativnog učinka nekih tvari u konvencionalnoj kozmetici, i da se propisi moraju mijenjati, međutim sva ta konvencionalna kozmetika prolazi velike testove i istraživanja, dermatološka i klinička, prije nego izađe na tržište. Ne mora značiti da sve što je iz prirode mora biti i dobro za kožu, primjerice ulje koje oksidira može puno više naštetiti koži nego sintetički sastojci.

Puno se piše i o parabenima, kojih su se mnogi brendovi odrekli upravo zbog straha kupaca, no oni se već jako dugo ispituju i doziraju onoliko da nam ne mogu naštetiti, industrija ih je limitirala. Po pitanju nekih sastojaka u kozmetici, dugoročno je zabrinjavajuć kumulativni efekt, ako primjerice nanosite puno proizvoda dnevno, koji u sebi sadrže sastojke sa ograničenjima.

Mislim da kad ljudi kažu clean vjerojatno češće misle na prirodnu kozmetiku, ja svakako više rezoniram s njome, na više nivoa. Ono što smo pričale na početku, mislim da je ona zatvoreni krug po pitanju osviještene proizvodnje. Dosta brendova iskoristi tu riječ clean samo kako bi se približili kupcima, a izostave ovaj dio o proizvodnji, cruelty free politici i brizi za okoliš. Tako da je tu uvijek dobro postaviti pitanje – ‘Što tebi znači clean?’. Sigurna sam da bi dobile vrlo različite odgovore.

N: Što bi savjetovala ženama kad se radi o skincareu, puno nas ustvari saznaje informacije preko društvenih mreža, stalno testiramo nove proizvode…

S: Da istraže sve za sebe, prvo da uopće upoznaju svoju kožu. To je dugotrajniji proces jer nismo sve dermatologinje i kozmetičarke, ali zato je važno za početak otići njima. I ako niste taj tip, ja recimo nisam bila, međutim oni će vam pomoći odgovoriti na pitanja kakva je uopće vaša koža i što je ili nije za vas. Žene često odu kozmetičarki tek kad im lice reagira na neki proizvod. Savjetujem da to učine ranije, da uopće upoznaju svoj tip kože i onda da na temelju toga traže proizvode za sebe. I da više prate promjene na svojoj koži, intuitivnije razmišljaju što im odgovara. Jer danas u džungli svega teško je uopće znati odakle krenuti.

N: Hijaluronska kiselina, kolagen, vitamin C, retinol, eksfolijacija… Koji su sastojci po tebi ključni za zdravu kožu, možeš li prokomentirati svaki od ovih sastojaka i kada, zašto ga koristiti.

S: Svi ovi sastojci mogu biti korisni za nešto drugo, mogu se koristiti i zajedno i odvojeno, no moramo znati kako. Po meni je manje više i ne mislim da su svi oni must have, kako ih danas predstavljaju. Ja od svega navedenog koristim samo hijaluronsku kiselinu jer moja koža drugo ne treba, barem zasad. Tako da se opet vraćamo na to da treba poznavati potrebe svoje kože. Osobno više preferiram lagane serume na bazi vode, nego primjerice ulja, iako žene često imaju osjećaj da oni ne hidratiziraju dovoljno jer ne ostavljaju zaštitni sloj kao ulje. Dobar čistač za lice, koji je dovoljno nježan, i hijaluronska kiselina, po meni su pola skincarea.

Vitamin C je za kožu koja je izgubila sjaj, koja izgleda beživotno i sivo, kao i za kožu koja se bori s hiperpigmentacijom. Kolagen koristimo kada želimo ojačati i kožu i nokte jer kolagen gubimo s godinama. U posljednje vrijeme se puno piše o retinolu koji je trenutno najpoznatiji anti-age sastojak, a koristi se i kod problematične kože. Najčešće se preporučuje pri pojavi bora jer on zadebljava kožu i tako smanjuje njihovu vidljivost. No, on bi se trebao uvesti polako da vidimo kako koža reagira. Isto tako, važno ga je koristiti navečer zbog sunca i UV zračenja. Kao i uz dobru hidrataciju. Čišćenje lica važno je raditi svaki dan prije spavanja, paziti da proizvod nije agresivan, a eksfolijaciju ne bih preporučila češće od jednom tjedno ili čak jednom u dva tjedna, ponovno ovisno što paše vašoj koži, i koji tip eksfolijacije. Nekima eksfolijacija ne odgovara uopće.

N: Nedavno si objavila i odličan članak o korištenju ulja na koži gdje smo saznali da nisu sva ulja za sve, i ustvari kako je sve proces otkrivanja za sebe. Što danas misliš o uljnim proizvodima?

S: Mislim da su ulja, kao i proizvodi na uljnoj bazi, svakako dobri, ali kao dodatak njezi. Samo jako suhom tipu kože oni mogu odgovarati često i u potpunosti. Ako imamo normalan, masni ili mješoviti tip kože bolje je koristiti uljne serume, koktele koji sadrže omega 3 i omega 6 masne kiseline. Ti serumi ne smiju zatvarati pore, oni se moraju dobro upijati i našoj koži dati masne kiseline koje ona ne može proizvesti sama. Kada pričamo o korištenju ulja na koži tijela, poput kokosovog ulja, treba znati da ona nemaju sposobnost dubinski hidratizirati kožu jer nemaju sposobnost upijati se u dublje slojeve, zadržavaju se na površini. Maslaci su dobri za zaštitu kože, tipa od oštre zime, dakle kad ju želimo dodatno površinski zaštititi, ali ne za hidrataciju.

N: Je li u skincareu uistinu manje više, kako sama pristupaš tome? Je li bolje držati se proizvoda za koje znamo da nam funkcioniraju (iako nas stalno bombardiraju s novim brendovima) ili si ipak dopustiti istraživati?

S: Balans je ključ svega, a tri proizvoda mogu biti sasvim dovoljna za kvalitetan skincare, među kojima bi svakako naglasila proizvod za čišćenje lica i onaj za hidrataciju. Poznavati svoju bazu, ali i pratiti kako se koža mijenja s godinama, hormonima, godišnjim dobima – i tu si ostaviti prostor za istraživanje. Znači nadograđivati ovisno o potrebama i problematici s kojom se trenutno nosimo. Znam da žene vole isprobavati nove proizvode, ali da, mislim da je manje više. Sa stalnim testiranjem proizvoda možemo kožu samo učiniti osjetljivijom i možda čak pogoršati njeno stanje.

VEZANE OBJAVE